Šta je pakao? Kako Biblija opisuje pakao? (10 istina)

Biblijska definicija pakla

“ Pakao ” je mjesto gdje će oni koji odbacuju gospodstvo Isusa Krista doživjeti gnjev i pravdu Bog za svu večnost. Teolog Wayne Grudem je definirao “ Pakao ” kao “...mjesto vječne svjesne kazne za zle.” Pominje se mnogo puta u svetim spisima. Puritanac iz 17. stoljeća, Christopher Love je izjavio da,

pakao je mjesto mučenja, koje je Bog odredio za đavole i odvratne grešnike, gdje ih svojom pravdom ograničava na vječnu kaznu; mučeći ih i tijelom i dušom, lišeni Božije naklonosti, predmeti Njegovog gnjeva, pod kojim moraju ležati cijelu vječnost.

“ Pakao ” je kršćansko vjerovanje i učenje da mnogi bi željeli izbjeći ili potpuno zaboraviti. To je surova i zastrašujuća istina koja čeka one koji neće odgovoriti na Evanđelje. Teolog R.C. Sproul piše: „Ne postoji biblijski koncept koji je mračniji ili više izaziva teror od ideje pakla. Toliko je nepopularan kod nas da bi mu malo ko dao poverenje osim da nam dolazi iz učenja samog Hrista.[3]” J.I. Packer također piše: „Novozavjetno učenje o paklu ima za cilj da nas zgrozi i zanijemi od užasa, uvjeravajući nas da će, kako će raj biti bolji nego što možemo sanjati, tako će pakao biti gori nego što možemo zamisliti.[4] Sada se može postaviti pitanje šta radeOni koji nastavljaju da griješe, više nemaju žrtvu za grijeh,[28] već čekaju strašni sud i vatru koja će progutati neprijatelje Božje. Hendriksen piše,

Naglasak pada na pridjev strahovit. Riječ se pojavljuje tri puta u Novom zavjetu, sve u ovoj poslanici. Ovaj pridjev je preveden kao "strašan", "užasan" i "zastrašujući". U sva tri slučaja njegova upotreba se odnosi na susret s Bogom. Grešnik ne može izbeći Božji sud i, osim ako mu nije oprošteno u Hristu, suočiće se sa ljutim Bogom tog užasnog dana.[29]

On takođe piše,

„Ne čeka samo sud. grešnika koji će primiti presudu, ali i izvršenje te presude. Autor slikovito prikazuje pogubljenje kao bijesnu vatru koja će progutati sve one koji su izabrali da budu neprijatelji Božji.”

Pismo Hebrejima govori nam da je pakao opisan kao mjesto gdje oni koji odbacuju Isusa Krista ako ga ne izaberu za svoju žrtvu, doživjet će zastrašujući sud od Boga i biće spaljeni u vatri.

U drugom Petrovom pismu, Petar piše o lažnim prorocima i lažnim učiteljima. U drugoj Petrovoj 2:4 on objašnjava kako je Bog kaznio pale anđele. On je bacio pale anđele u pakao kada su sagriješili, i stavio ih u lance mračne tame do suda. Zanimljiva stvar u vezi sa ovim odlomkom je ta riječkoja se koristi za “ Pakao ” na izvornom grčkom je “ Tartaros, ” i ovo je jedini put kada se ova riječ koristi u Novom zavjetu. Ovaj izraz je grčki izraz koji je Petar koristio da bi njegovi nejevrejski čitaoci razumjeli pakao. Tako je u drugom Petrovom pismu pakao opisan kao mjesto gdje su pali anđeli bačeni zbog svog grijeha i gdje ih lanci mračne tame drže do suda.

U pismu Judinom, kazna pakao se spominje dva puta, samo jednom u smislu kazne. U Judi 1:7, Juda objašnjava da će onaj ko ne vjeruje, biti podvrgnut vatrenoj kazni sa anđelima koji su se pobunili. Izučavalac Novog zavjeta Thomas R. Schreiner navodi,

Juda je okarakterizirao izdržanu kaznu kao vječnu vatru. Ova vatra funkcionira kao primjer jer je tip ili anticipacija onoga što dolazi za sve one koji odbacuju Boga. Uništenje Sodome i Gomore nije samo istorijski kuriozitet; ona funkcioniše kao tipologija kao proročanstvo onoga što se sprema buntovnicima. Naracija naglašava uništenje Gospoda koji sipa vatru i sumpor na gradove. Sumpor, so i izgubljena priroda zemlje funkcionišu kao upozorenje za Izrael i crkvu na drugim mestima u Svetom pismu.

Dakle, u Knjizi o Judi, pakao je opisan kao mesto gde će nevernici i buntovni anđeli doživite ekstremniji požar, irazaranja koju su doživjele Sodoma i Gomora.

U knjizi Otkrivenja, Ivanu je data vizija kazne koja čeka na kraju dana. Otkrivenje je druga knjiga koja najviše spominje pakao. U Otkrivenju 14:9-1, oni koji su obožavali zvijer i primili njen žig popiti će Božji gnjev, izliven u svojoj punoj snazi ​​u čaši njegovog gnjeva; da se muči vatrom i sumporom. Dim ove muke trajat će cijelu vječnost i neće imati odmora. Istraživač Novog zavjeta Robert H. Mounce piše: „Kazna za proklete nije privremena mjera. Dim njihove muke diže se zauvijek. Bez nade u oslobađajuću presudu, oni plaćaju vječnu cijenu odabira zla umjesto pravednosti.” U Otkrivenju 19:20 zvijer i lažni prorok živi su bačeni u ognjeno jezero. Mounce navodi,

U našem odlomku se kaže da vatreno jezero gori sumporom, žutom tvari koja lako gori u zraku. Nalazi se u prirodnom stanju u vulkanskim područjima kao što je dolina Mrtvog mora. Sumpor koji gori ne samo da bi bio jako vruć, već bi bio i smrdljiv i smrdljiv. To je prikladno mjesto za sve što je grešno i zlo na svijetu. Antihrist i lažni prorok su njegovi prvi stanovnici.

U Otkrivenju 20:10, đavo je takođe bačen u isto ognjeno jezero kao zver i lažni prorok,gde se muče dan i noć, zauvek. U Otkrivenju 20:13-14 Smrt, Had i oni čije ime nije zapisano u knjizi života bačeni su u ognjeno jezero, što je druga smrt. A u Otkrivenju 21:8 kukavici, nevjernici, odvratni, ubice, bludnici, čarobnjaci, idolopoklonici i svi lažovi njihov će udio biti u jezeru ognjenom koje gori sumporom, što je druga smrt.

Dakle, u Knjizi Otkrivenja, pakao je opisan kao mjesto gdje će oni koji su neprijatelji Božiji doživjeti puni Božji gnjev u ognjenom jezeru, za svu vječnost.

Zaključak

Ako vjerujemo da je Božja Riječ zaista nepogrešiva, moramo razmotriti upozorenje i opasnost od pakla. To je surova stvarnost koja odjekuje na stranicama Svetog pisma i rezervirana je samo za đavola, njegove sluge i za one koji odbacuju Kristov autoritet. Kao vjernici, moramo učiniti sve što je u našoj moći da sa nama dopremo do svijeta oko Evanđelja i spasimo druge od iskustva vatrenog, pravednog suda Božjeg bez Krista.

Bibliografija

Mounce, William D., Smith, Matthew D., Van Pelt, Miles V. 2006. Mounceov kompletan opisni rječnik starih & New Testament Words. Grand Rapids, Michigan: Zondervan.

MacArthur, John F. 1987. Komentar MacArthurovog Novog zavjeta: Matej 8-15. Chicago: The MoodyBiblijski institut.

Hendriksen, William. 1973. Komentar Novog zavjeta: Izlaganje Jevanđelja po Mateju. Michigan: Baker Book House.

Blomberg, Craig L. 1992. The New American Commentary, An Exegetical and Teološko izlaganje Svetog Pisma: Tom 22, Matej. Nashville: B & H Publishing Group.

Chamblin, J. Knox. 2010. Matthew, Komentar mentora, svezak 1: poglavlja 1 – 13. Velika Britanija: Christian Focus Publications.

Hendriksen, William. 1975. Komentar Novog Zaveta: Izlaganje Jevanđelja po Marku. Michigan: Baker Book House.

Brooks, James A. 1991. The New American Commentary, An Exegetical and Theological Exposition of the Holy Scripture: Volume 23, Mark. Nashville: B & H Publishing Group.

Hendriksen, William. 1953. Komentar Novog Zaveta: Izlaganje Jevanđelja po Jovanu. Michigan: Baker Book House.

Carson, D. A. 1991. Evanđelje po Jovanu. U.K.: APPOLOS.

Schreiner, Thomas R. 2003. Novi američki komentar, egzegetsko i teološko izlaganje Svetog pisma: tom 37, 1, 2 Peter, Jude. Nashville: B & H Publishing Group.

Mounce, Robert H. 1997. The Book of Revelation, Revised. Michigan: Wm. B. Eerdmans Publishing Co.

Packer, J. I. 1993. Sažeta teologija: vodič kroz historijskiChristian Beliefs. Illinois: Tyndale House Publishers, Inc.

Sproul, R.C. 1992. Essential Truths of the Christian Faith. Illinois: Tyndale House Publishers, Inc.

Beeke, Joel R., Jones, Mark. 2012. Puritanska teologija. Michigan: Reformation Heritage Books.

Grudem, Wayne. 1994. Sistematska teologija: Uvod u biblijsku doktrinu. Michigan: Zondervan.

Wayne Grudem Sistematska teologija, stranica 1149

Joel R. Beeke i Mark Jones Puritanska teologija stranica 833 .

R.C. Sproul, Osnovne istine kršćanske vjere Stranica 295

J.I. Packer Sažeta teologija: Vodič kroz historijska kršćanska vjerovanja stranica 262

Seal, D. (2016). Pakao. U J. D. Barry, D. Bomar, D. R. Brown, R. Klippenstein, D. Mangum, C. Sinclair Wolcott, … W. Widder (Eds.), The Lexham Bible Dictionary . Bellingham, WA: Lexham Press.

Powell, R. E. (1988). Pakao. U Bakerovoj enciklopediji Biblije (Vol. 1, str. 953). Grand Rapids, MI: Baker Book House.

Ibid., 953

Matt Sick, “ Koji su stihovi koji spominju pakao u Novom zavjetu, ” karm. org/ 23. marta 2019.

William D. Mounce Mounceov kompletan opisni rječnik starih & Riječi Novog zavjeta, stranica 33

Pečat, D. (2016). Pakao. U J. D. Barry, D. Bomar, D. R. Brown, R. Klippenstein, D. Mangum, C. Sinclair Wolcott, … W. Widder (ur.), TheLexham Bible Dictionary . Bellingham, WA: Lexham Press.

Mounce, stranica 33

Austin, B.M. (2014). Zagrobni život. D. Mangum, D. R. Brown, R. Klippenstein, & R. Hurst (Urednici), Lexham Theological Wordbook . Bellingham, WA: Lexham Press.

Mounce, stranica 253.

Geisler, N. L. (1999). Pakao. U Bakerovoj enciklopediji kršćanske apologetike (str. 310). Grand Rapids, MI: Baker Books.

William Henriksen, New Testament Commentary, Matthew stranica 206

Ibid, stranica 211.

Craig Blomberg, New American Commentary, Matthew stranica 178.

Knox Chamblin, Matthew, A Mentor Commentary Vol. 1 Poglavlja 1-13, stranice 623.

John MacArthur Komentar MacArthurovog Novog zavjeta, Matej 8-15 stranica 379.

Hendriksen, stranica 398.

Hendricksen Komentar Novog zavjeta Oznaka stranica 367

Ibid., stranica 367.

James A. Brooks Novi američki komentar Mark Page 153

Stein, R. H. (1992). Luka (Vol. 24, str. 424). Nashville: Broadman & Holman Publishers.

Stein, R. H. (1992). Luka (Vol. 24, str. 425). Nashville: Broadman & Holman Publishers.

Hendriksen Komentar Novog Zavjeta John strana 30

D.A. Carson Stub Novi zavjet Komentar Jovan, stranica 517

Morate biti oprezni kada ispitujete ovaj odlomak jer postoji opasnost u vjerovanju da netko može izgubiti spas,što nije u skladu sa sveukupnim učenjem Svetog pisma.

Hendriksen Komentar Novog Zaveta Solunjani, Pastorali i Jevreji stranica 294

Ibid., strana 294

Lenski, R. C. H. (1966). Tumačenje poslanica svetog Petra, svetog Jovana i svetog Jude (str. 310). Minneapolis, MN: Augsburg Publishing House.

Thomas R. Schreiner Novi američki komentar 1, 2 Peter, Jude Stranica 453

Robert H. Mounce Novi Međunarodni komentar Novog zavjeta Knjiga Otkrivenja Otkr. strana 274

Ibid., stranica 359

“Šeol”: Mjesto mrtvih u Starom zavjetu

U Starom zavjetu "pakao" se ne spominje posebno u imenu, ali riječ koja se koristi u odnosu na zagrobni život je " Sheol, " koja se koristi za označavanje mjesta stanovanja ljudi nakon smrti.[5] ] U Starom zavjetu, “ Sheol ” nije samo za zle, već i za one koji su živjeli pravedno.[6] Postkanonski jevrejski spisi, napisani između kraja Starog zaveta i početka Novog zaveta, su pravili razlike u „ šeolu ” za zle i pravedne.[7] Izveštaj o bogatašu i Lazaru u Luki 16:19-31 podržava ovo gledište. Psalam 9:17 kaže da, “ Zli će se vratiti u Šeol, svi narodi koji zaboravljaju Boga. ” Psalam 55:15b kaže: “ 15b...neka siđu živi u Šeol; jer je zlo u njihovom prebivalištu iu njihovom srcu. ” U oba ova odlomka to je mjesto za zle, one u kojima zlo obitava u njihovim srcima.. Dakle, u svjetlu ovoga, šta je tačno opis “ Sheol ” za zle? Job 10:21b-22 kaže da je to „ 21b...zemlja tame i duboke senke 22zemlja tame kao gusta tama, kao duboka senka bez ikakvog reda, gde je svetlost kao gusta tama. ” Jov 17:6b kaže da ima prečke. Psalam 88:6b-7 kaže da je „ 6b…u krajevima tamnim iduboko, 7 Tvoj gnjev leži na meni, i ti me preplavljuješ svim svojim valovima. Selah. ”

Dakle, na osnovu ovih odlomaka u Jobu i Psalmima opis “ Šeol ” je da je to mjesto koje je duboko, prekriveno tamom, haos, zatvor i gde se doživljava Božji gnev. U Novom zavjetu, “ Sheol ” se spominje u Luki 16:19-31.

Opis u ovom odlomku je da je to mjesto mučenja (16:23a & 16 :28b) tjeskoba (16:24b & 16:25b) i plamen (16:23b). Nakon ispitivanja Starog zavjeta, može se vidjeti da je Šeol bio mjesto patnje za zle.

Pakao u Novom zavjetu

U Novom zavjetu, pakao je i jasno i slikovito opisan. U grčkom se koriste tri riječi za pakao; “ Gehenna ,” “ Hades ,” “ Tartaros, ” i “ pir. ” Grčki učenjak William D. Mounce, navodi da “ gehenna nastaje kasnije kao prijevod sa hebrejskog i aramejskog izraza koji se odnosi na oskrnavljenu dolinu južno od Jerusalima. U novozavjetnoj upotrebi to se odnosi na vječni, vatreni ponor kazne gdje se sude i tijelo i duša” Lexham Bible Dictionary kaže,

To je imenica izvedena iz hebrejske fraze gy ' hnwm , što znači "Dolina Hinoma." Dolina Hinom je bila gudura duž južne padine Jerusalima. U starozavjetna vremena, to je bilo mjesto koje se koristilo za prinosežrtve stranim bogovima. Na kraju je mjesto korišteno za spaljivanje otpada. Kada su Jevreji raspravljali o kažnjavanju u zagrobnom životu, koristili su imidž ove tinjajuće deponije otpada.

Mounce takođe objašnjava grčku reč “ Hades. ” On navodi da je, “To je zamišljeno kao podzemni zatvor sa zaključanim kapijama od kojih Krist drži ključ. Had je privremeno mjesto koje će predati svoje mrtve prilikom opšteg vaskrsenja.[11]” “ Tartaros ” je druga riječ koja se na grčkom koristi za pakao. Lexham Theological Workbook navodi: „Na klasičnom grčkom, ovaj glagol opisuje čin držanja zatvorenika u Tartaru, nivou Hada gdje su zli kažnjeni.[12]“ Mounce također objašnjava riječ „ pyr.<6“>” On kaže: “Ova vrsta vatre se uglavnom pojavljuje u Novom zavjetu kao sredstvo koje je Bog koristio za izvršenje presude.[13]”

Kako je pakao u Bibliji. ?

U jevanđeljima, Isus je više govorio o paklu nego o raju.[14] U Jevanđelju po Mateju pakao se spominje 7 puta, a Had se spominje 2 puta, zajedno sa 8 opisnih pojmova koji se odnose na vatru. Od svih jevanđelja, Matej najviše govori o paklu, a od svih novozavjetnih spisa, Matej sadrži najviše sadržaja o paklu, a Otkrivenje je na drugom mjestu. U Mateju 3:10, Jovan Krstitelj uči da će oni koji ne donesu plod biti bačeni u vatru. ScholarWilliam Hendriksen piše: „Vatra“ u koju se bacaju neplodna stabla očito je simbol konačnog izlivanja Božjeg gnjeva na zle... Vatra je neugasiva. Poenta nije samo u tome da u Geheni uvijek gori vatra, već da Bog spaljuje zle vatrom neugasivom, vatrom koja je pripremljena za njih, kao i za đavola i njegove anđele.[15]

Također objašnjava u Mateju 3:12 da će dolazeći Mesija, Isus Krist, doći ponovo i da će odvojiti pšenicu (pravedne), od kukolja (zlih), koje će biti spaljene u neugasivom ognju . Hendriksen također piše:

Tako će zli, odvojeni od dobrih, biti bačeni u pakao, mjesto neugasivog ognja. Njihova kazna je beskonačna. Poenta nije samo u tome da u Geheni uvijek gori vatra, već da su zli spaljeni neugasivom vatrom, vatrom koja je pripremljena za njih, kao i za đavola i njegove anđele. Njihov crv nikada ne umire. Njihova sramota je vječna. Kao i njihove obveznice. Oni će biti mučeni ognjem i sumporom...i dizaće se dim njihove muke u vijeke vjekova, tako da nemaju odmora ni danju ni noću.[16]

U Mateju 5:22 kada Isus uči o gnjevu, napravljeno je prvo spominjanje pakla. Isus objašnjava da će oni koji „… reče: 'budalo!' biti podložni paklu ognjenom. ” U Mateju5:29-30, kada Isus poučava o požudi, On objašnjava da je bolje da osoba izgubi dio tijela nego da cijelo tijelo bude bačeno u pakao. U Mateju 7:19, Isus uči, kao što je to učinio Ivan Krstitelj u 3:10, da će oni koji ne donose plod biti bačeni u vatru.

U Mateju 10:28, Isus objašnjava da se čovjek treba bojati onoga koji može uništiti tijelo i dušu u paklu. Znanstvenik Novog zavjeta Craig L. Blomberg objašnjava da uništavanje znači vječnu patnju.[17] U Mateju 11:23 Isus kaže da će Kafarnaum biti srušen u pakao zbog njihove nevjere.

Novozavjetni učenjak Knox Chamber objašnjava da je ad mjesto konačne presude za one koji ne vjeruju.[18] U Mateju 13:40-42 Isus objašnjava da će na kraju svijeta svi grešnici i prekršitelji zakona biti sakupljeni i bačeni u peć ognjenu, mjesto plača i škrguta zuba.

Kako Biblija opisuje pakao?

Pastor John MacArthur piše, Vatra uzrokuje najveći bol poznat čovjeku, a ognjena peć u koju su bačeni grešnici predstavlja strašnu muku pakla, koja je sudbina svakog nevjernika. Ova paklena vatra je neugasiva, vječna i predstavljena je kao veliko „ognjeno jezero koje gori sumporom“. Kazna je toliko strašna da će na tom mjestu biti plač i škrgut zuba.[19]

Također i Isus.kaže istu stvar u Mateju 13:50. Hendriksen objašnjava plač i škrgut zubima, zajedno sa 13:42, u svjetlu Mateja 8:12. On piše,

Što se tiče plača...Suze koje Isus govori ovdje u Mt. 8:12 su oni neutješne, beskrajne jade i potpunog, vječnog beznađa. Prateće škrgutanje ili škrgut zubima označava neopisivu bol i mahnitu ljutnju. Ovo škrgutanje zubima, također, nikada neće doći do kraja niti prestati.[20]

Neugasivi oganj pakla

U Mateju 18:8-9 Isusu uči o iskušenjima grijeha i da je bolje da osoba ode bez udova koji joj dozvoljavaju da se preda grijehu, nego da cijelo tijelo bude bačeno u pakao. A u Mateju 25:41-46 nepravednici će otići od Boga u oganj vječni pripremljen za đavola i njegove anđele za vječnu kaznu. U zaključku, u Jevanđelju po Mateju pakao je opisan kao mesto vatre, koja je neugasiva, koja sadrži patnju, plač i škrgut zuba. Oni koji će naseliti pakao su đavo i njegovi anđeli. Također, svi oni koji ne donose plod zbog svoje nevjere, oni koji su krivi za ubistva i požude u svojim srcima i oni koji ne vjeruju i ne vjeruju u Gospoda Isusa Krista. Oni su krivi za grijehe propusta i izvršenja.

U Markovom Jevanđelju, pakao se spominje u Marku 9:45-49. Isus ponovo uči daljekako je bolje izgubiti ud, a zatim da cijelo tijelo bude bačeno u pakao, kao što se vidi u Mateju 5:29-30 i 18:8-9. Ali ono što se razlikuje je u stihu 48, gdje Isus kaže da je pakao mjesto gdje crv nikada ne umire i vatra se ne gasi. Hendriksen objašnjava da će „muka, prema tome, biti i spoljašnja, vatra; i unutrašnji, crv. Štaviše, nikada neće završiti.[21]” On takođe piše:

Kada Sveto pismo govori o neugasivoj vatri, poenta nije samo u tome da će u Geheni uvijek gorjeti vatra, već da će zli imati vatru. da zauvek trpim tu muku. Oni će uvek biti predmet Božjeg gneva, nikada Njegove ljubavi. Tako i njihov crv nikada ne umire, a njihova je sramota vječna. Kao i njihove obveznice. “Oni će biti mučeni ognjem i sumporom...i dim njihove muke diže se zauvijek, tako da nemaju odmora ni danju ni noću.[22]”

Novozavjetni učenjak James A. Bruks objašnjava da su „crvi“ i „vatra“ simboli uništenja.[23] Stoga je pakao u Evanđelju po Marku opisan i kao mjesto gdje su oni koji se ne pokaju za grijeh bačeni u njegov neugasivi plamen, gdje je njihovo uništenje zauvjek.

Evanđelje po Luki spominje pakao u Luki 3:9, 3:17, 10:15 i 16:23. Luka 3:9 i 3:17 isti su izvještaj koji se nalazi u Mateju 3:10 i 3:12. Luka 10:15 je isto što i Matej 11:23. AliLuka 16:23 dio je odlomka o bogatašu i Lazaru, Luka 16:19-31, koji je spomenut u objašnjenju „ Šeol . Moramo zapamtiti da je opis u ovom odlomku da je to mjesto muke (16:23a & 16:28b), tjeskobe (16:24b & 16:25b) i plamena (16:23b). Naučnik Robert H. Stein objašnjava da spominjanje mučenja bogataša pokazuje da oni koji tamo borave „...nastavljaju u užasnom svjesnom i nepovratnom stanju nakon smrti“. On objašnjava da je vatra „...često povezana sa konačnom sudbinom nepravednika“ Dakle, Jevanđelje po Luki opisuje pakao kao mesto vatra, koja je neugasiva, muka i agonija. Oni koji će tamo boraviti su oni koji ne donose plod i krivi su za nevjeru.

Jovanđelje po Jovanu ima samo jednu referencu na pakao. U Jovanu 15:6 Isus objašnjava da su oni koji ne ostaju u Isusu Hristu bačeni kao mrtva grana i da će se uvenuti. Te grane se skupljaju i bacaju u vatru gdje gore. Hendriksen objašnjava da su oni koji ne ostaju odbacili Svjetlost, Gospoda Isusa Krista.[26] Novozavjetni učenjak D.A. Carson objašnjava da vatra simbolizira presudu.[27] Dakle, u Jevanđelju po Jovanu, pakao je opisan kao mesto gde su oni koji odbacuju Hrista bačeni u vatru da budu spaljeni.

U pismu Jevrejima autor spominje pakao u Jevrejima 10: 27.