Koliko je stara Biblija? Doba Biblije (8 glavnih istina)

Koliko je stara Biblija? To je komplikovano pitanje. Bibliju je napisalo više autora nadahnutih Svetim Duhom („Bogom nadahnutim“). Oko četrdeset ljudi napiše šezdeset i šest knjiga Biblije tokom najmanje 1500 godina. Dakle, kada se pitamo koliko je stara Biblija, možemo odgovoriti na pitanje na nekoliko načina:

1. Koja je najstarija knjiga Biblije napisana?
2. Kada je Stari zavjet dovršen ?
3. Kada je dovršen Novi zavjet?
4. Kada je crkva prihvatila cijelu Bibliju kao dovršenu?

Doba Biblije

Doba cijele Biblije proteže se od trenutka kada je prvi pisac napisao prvu knjigu do trenutka kada je njen posljednji pisac završio najnoviju knjigu. Koja je najstarija knjiga u Bibliji? Dva kandidata su Postanak i Jov.

Mojsije je napisao knjigu Postanka negde između 970. do 836. godine pne, verovatno na osnovu ranijih dokumenata (pogledajte objašnjenje u sledećem odeljku).

Kada je Jov bio napisano? Čovek Jov je verovatno živeo u neko vreme između potopa i vremena patrijarha (Abraham, Isak i Jakov). Job opisuje stvorenja koja su možda bila dinosaurusi. Bilo je to prije nego što je Mojsije uspostavio sveštenstvo jer je sam Job prinio žrtve kao što su to činili Noa, Abraham, Isak i Jakov. Ko god da je bio autor knjige o Jovu, verovatno ju je napisao nedugo nakon njegove smrti. Job, vjerovatno najranija knjiga u Bibliji, možda je napisana kaoPsalmi)

Zaključak

Iako je Biblija napisana prije više hiljada godina, ona je najrelevantnija knjiga za ono što se događa u vašem životu i vašem svijetu danas koje ćete ikada pročitati. Biblija vam govori šta će se dogoditi u budućnosti i kako se pripremiti. Vodi vas kako da živite sada. Daje priče iz prošlosti da ih pouči i inspiriše. Uči vas svemu što trebate znati o poznavanju Boga i objavljivanju Njega!

Najnovije knjige Biblije nalaze se u Novom zavjetu: 1, II i III Jovan i Knjiga Otkrivenja. Apostol Jovan je napisao ove knjige od oko 90. do 96. godine nove ere.

Tako je, od početka do kraja, trebalo oko dva milenijuma da se napiše Biblija, tako da su njene najnovije knjige stare skoro dve hiljade godina i najstarije knjiga može biti stara četiri hiljade godina.

Prvih pet knjiga Biblije

Prvih pet knjiga Biblije su Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni zakon . Ponekad se nazivaju Petoknjižje, što znači pet knjiga. Biblija ove knjige naziva Mojsijevim zakonom (Jošua 8:31). Jevreji ovih pet knjiga nazivaju Tora (učenje).

Biblija nam kaže da je Mojsije zapisao istoriju egzodusa iz Egipta i zakone i uputstva koja mu je Bog dao (Izlazak 17:14, 24:4 , 34:27, Brojevi 33:2, Isus Navin 8:31). Ovo su knjige Izlaska, Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni zakon. Mojsije je napisao te četiri knjige između egzodusa iz Egipta i njegove smrti četrdeset godina kasnije.

Egzodus je bio oko 1446. godine prije Krista (mogući raspon između 1454. i 1320. prije Krista). Kako znamo taj datum? 1. Kraljevima 6:1 nam govori da je kralj Solomon postavio temelje za novi hram u 4. godini svoje vladavine, što je bilo 480 godina nakon što su Izraelci izašli iz Egipta. Kada je Solomon došao na tron? Većina učenjaka vjeruje da je to bilo oko 970-967pne, ali moguće tek 836. pne, u zavisnosti od toga kako se izračunava biblijska hronologija.

Dakle, knjige 2 do 5 Petoknjižja (Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni zakon) napisane su tokom četrdeset godina raspon koji počinje u nekom trenutku između 1454-1320.

Ali šta je sa knjigom Postanka, prvom knjigom u Bibliji? Ko je to napisao i kada? Stari Jevreji su uvek uključivali Postanak sa ostale četiri knjige Tore. Svih pet knjiga su nazvali “Mojsijev zakon” ili “Knjiga Mojsijeva” kao što to čini Novi zavjet. Ipak, događaji u Postanku dogodili su se stotinama godina prije nego što je Mojsije živio. Da li je Bog božanski diktirao Mojsiju knjigu Postanka, ili je Mojsije kombinovao i uređivao ranije izvještaje?

Arheologija nas obavještava da su Sumerani i Akađani koristili klinasto pismo mnogo prije Abrahamovog rođenja. Abraham je odrastao u bogatoj porodici u užurbanoj sumerskoj prestonici Uru, verovatno najvećem gradu na svetu u to vreme, sa oko 65.000 ljudi. Stotine klinastih ploča koje datiraju iz Abrahamovog vremena i mnogo ranije pokazuju da su Sumerani pisali zakone, epsku poeziju i administrativne zapise. Iako Biblija to ne spominje izričito, Abraham je vjerovatno znao pisati ili je mogao zaposliti pisara.

Prvi čovjek, Adam, još je bio živ prve 243 godine Metuzalemovog života (Postanak 5) . Metuzalem je bio Nojev djed i živio jeimati 969 godina, umro u godini potopa. Rodoslovlja u Postanku 9 i 11 pokazuju da je Noje još bio živ prvih 50 godina Abrahamovog života. To znači da imamo direktnu vezu od četiri osobe od stvaranja do Abrahama (Adam – Metuzalem – Noa – Abraham), koji je mogao prenijeti najraniju istoriju Biblije.

Izvještaji o stvaranju, padu, potopu , Vavilonska kula i rodoslovlja su se mogli usmeno prenijeti od Adama do Abrahama i vrlo vjerojatno zapisani u Abrahamovo vrijeme 1800-ih godina prije Krista ili čak ranije.

Hebrejska riječ toledot (prevedeno kao "račun" ili "generacije") pojavljuje se u Postanku 2:4; 5:1; 6:9; 10:1; 11:10; 11:27; 25:12; 25:19; 36:1; 36:9; 37:2 prate ključne odlomke istorije. Čini se da je to jedanaest zasebnih računa. Ovo snažno sugerira da je Mojsije radio s pisanim dokumentima koje su sačuvali patrijarsi, posebno zato što Postanak 5:1 kaže: “Ovo je knjiga generacija Adamovih.”

Kada je napisan Stari zavjet?

Kao što je gore spomenuto, koja je vjerovatno najstarija knjiga (Jov) napisana je u nepoznato vrijeme, ali možda već 2000. godine prije Krista.

Posljednja knjiga u Bibliji koja je napisana vjerovatno je bila Nehemija oko 424-400 pne.

Kada je cijeli Stari zavjet prihvaćen kao završen? Ovo nas dovodi do kanona , što znači kolekcijusveto pismo dato od Boga. U vrijeme Isusa, jevrejski sveštenici su odlučili da su knjige koje sada imamo u Starom zavjetu kanon – božanske knjige od Boga. Jevrejski istoričar Josif Flavije iz prvog veka naveo je ove knjige, rekavši da se niko nije usudio da ih doda ili oduzme od njih.

Kada je napisan Novi zavet?

Kao sa Stari zavet, Novi zavet su tokom godina pisali mnogi pisci nadahnuti od Boga. Međutim, taj period nije bio tako dug – samo oko 50 godina.

Najranija knjiga koja je napisana je vjerovatno bila Jakovljeva knjiga, za koju se smatra da je napisana između 44. i 49. godine nove ere, a Pavle je vjerovatno autor knjige Galatima između 49. i 50. godine nove ere. Poslednja knjiga koja je napisana je verovatno Otkrivenje, koje je napisao Jovan između 94. i 96. godine nove ere.

Oko 150. godine nove ere, crkva je prihvatila većinu od 27 knjiga u Novom zavetu kao božansko date od Boga. A novozavjetni pisci čak spominju i druge dijelove Novog zavjeta kao svete spise. Petar je govorio o Pavlovim pismima kao o Svetom pismu (2. Petrova 3:16). Pavle je govorio o Lukinom jevanđelju kao o Svetom pismu (1. Timoteju 5:18, pozivajući se na Luku 10:17). Rimski sabor iz 382. godine potvrdio je 27 knjiga koje danas imamo kao novozavjetni kanon.

Da li je Biblija najstarija knjiga na svijetu?

Mezopotamci su koristili piktografski sistem pisanja za zapise, koji se razvio u klinopis. Počeli supisanje istorije i priča oko 2300 pne.

Eridu Genesis je sumerski izveštaj o potopu napisan oko 2300 pne. Uključuje kovčeg s parovima životinja.

Ep o Gilgamešu je mezopotamska legenda koja se također odnosi na potop, a glinene ploče s dijelovima priče datiraju iz oko 2100. godine prije Krista.

Kao što je već spomenuto , Mojsije je vjerovatno sabrao i uredio knjigu Postanka na osnovu ranijih dokumenata koji su možda napisani otprilike u isto vrijeme kad i izvještaji iz Mesopotamije. Također, nismo sigurni kada je Job napisan, ali to je također moglo biti oko 2000. godine prije Krista.

Kako se Biblija može usporediti s drugim drevnim dokumentima?

Prekrasan i uredan izvještaj o stvaranju Postanka dramatično se razlikuje od bizarne i sablasne babilonske priče o stvaranju: Enuma Elish . U babilonskoj verziji, bog Apsu i njegova žena Tiamat stvorili su sve ostale bogove. Ali bili su previše bučni, pa je Apsu odlučio da ih ubije. Ali kada je mladi bog Enki to čuo, prvi je ubio Apsua. Tiamat se zaklela da će sama uništiti bogove, ali Enkijev sin Marduk, koji je imao moć uragana, raznio ju je, isjekao kao ribu i svojim tijelom formirao nebo i zemlju.

Neki liberalni učenjaci kažu da je Mojsije u suštini kopirao biblijske zakone iz zakona babilonskog kralja Hamurabija, koji je vladao od 1792. do 1750. godine prije Krista. Koliko su slični?

Imajunekoliko uporedivih zakona – kao što je "oko za oko" u vezi sa ličnim povredama.

Neki zakoni zvuče slično, ali je kazna mnogo drugačija. Na primjer, oboje imaju zakon o svađi dvojice muškaraca, a jedan od njih udari trudnicu. Hamurabijev zakon kaže da ako majka umre, ćerka čovjeka koji ju je ozlijedio će biti ubijena. Mojsijev zakon je rekao da je sam čovjek morao umrijeti (Izlazak 21:22-23). Mojsije je također rekao: “Očevi neće biti pogubljeni za svoju djecu, niti djeca za svoje očeve; svako treba da umre za svoj greh.” (Ponovljeni zakon 24:16)

Iako su oba zakonika imala pregršt sličnih zakona, većina Mojsijevog zakona regulisala je duhovne stvari, kao što su neobožavanje idola, svete praznike i sveštenstvo. Hamurabi nije uključio ništa od ove prirode. Imao je mnogo zakona u vezi sa profesijama kao što su lekari, berberi i građevinski radnici, o čemu Mojsijev zakon ništa ne govori.

Važnost Biblije

Biblija je najvažnija knjiga koju ste ikada mogli pročitati. Pruža izvještaje očevidaca o događajima koji su promijenili svijet – kao što su Isusova smrt i uskrsnuće, Bog koji je dao zakon Mojsiju, te izvještaji apostola i rane crkve.

Biblija vam govori sve što vam treba znati o grijehu, kako se spasiti i kako živjeti pobjedničkim životom. Biblija nam govori o Božjoj volji za naše živote, kao nprprenosi Jevanđelje po celom svetu. Objašnjava istinsku svetost i kako moramo obući svoj duhovni oklop da bismo pobijedili đavola i njegove demone. Vodi nas kroz odluke i životne izazove. “Tvoja riječ je svjetiljka mojim nogama i svjetlo stazi mojoj” (Psalam 119:105)

Biblija nam govori o Božjoj prirodi, kako i zašto nas je stvorio, te kako i zašto je obezbijedio naš spas. Biblija je „oštrija od najoštrijeg mača s dvije oštrice, koji seče između duše i duha, zgloba i srži. Ona otkriva naše najdublje misli i želje” (Hebrejima 4:12).

Kako svakodnevno čitati Bibliju?

Nažalost, mnogi kršćani rijetko uzimaju u ruke Bibliju ili povuci to na njihovom telefonu. Možda je jedini put u crkvi. Drugi kršćani se oslanjaju na dnevnu pobožnost s biblijskim stihom na vrhu i paragrafom ili dva o tom stihu. Iako nema ništa loše u pobožnostima, vjernicima je potrebno detaljno čitanje Biblije. Ako čitamo samo stih ovdje ili tamo, ne vidimo ga u kontekstu, što je od velike važnosti za razumijevanje stiha. I vjerovatno nam nedostaje oko 80% onoga što je u Bibliji.

Stoga je od vitalnog značaja svakodnevno sistematsko čitanje Svetog pisma. Možda biste željeli iskoristiti planove „Pročitajte Bibliju za godinu dana“, koji su odlični za dobivanje cjelokupne slike, iako bi mogli biti neodoljivi za nekoga ko tek počinje.

Evo M’Cheyneovog čitanja BiblijePlan, koji svakodnevno čita iz Starog zavjeta, Novog zavjeta i psalama ili jevanđelja. Ovo možete povući na svom telefonu sa stihovima za svakodnevno čitanje i odabrati koji ćete prijevod koristiti: //www.biblegateway.com/reading-plans/mcheyne/next?version=NIV

Bible Hub's “Pročitajte Biblija u jednoj godini” plan ima jedno hronološko čitanje u Starom zavjetu i jedno u Novom zavjetu za svaki dan. Možete čitati koju god verziju želite na svom telefonu ili drugom uređaju: //biblehub.com/reading/

Ako želite ići sporijim tempom ili detaljnije proučavati, evo više opcija : //www.ligonier.org/posts/bible-reading-plans

Važno je redovno čitati Bibliju od korice do korice, bilo da je za to potrebna jedna godina ili nekoliko godina. Također je važno razmišljati o onome što čitate i meditirati o tome. Neki ljudi smatraju da je vođenje dnevnika korisno za razmišljanje o tome šta taj odlomak znači. Dok čitate, postavljajte pitanja poput:

• Šta me ovaj odlomak uči o prirodi Boga?
• Šta mi čitanje govori o Božjoj volji?
• Postoji li naredba koju treba slijediti? Greh za koji se trebam pokajati?
• Postoji li obećanje koje ću tražiti?
• Da li postoje uputstva o mojim odnosima s drugima?
• Šta Bog želi da znam? Trebam li promijeniti svoje razmišljanje o nečemu?
• Kako me ovaj odlomak vodi u obožavanju Boga? (Posebno u