Kršćanstvo protiv budizma: (8 glavnih religijskih razlika)

Budizam je jedna od najvećih svjetskih religija. Procjenjuje se da bi 7% svjetske populacije sebe smatralo budistima. Dakle, u šta budisti vjeruju i kako se budizam suprotstavlja kršćanstvu? Na to pokušavamo odgovoriti ovim člankom.

Jedna napomena opreza za čitaoca: budizam je širok i opšti pojam, koji obuhvata mnoge različite sisteme mišljenja unutar budističkog pogleda na svijet. Stoga ću opisati ono što većina budista vjeruje i prakticira tačno, ali i vrlo općenito.

Istorija kršćanstva

Krišćanska Biblija počinje riječima: “U početku Bože…” (Postanak 1:1). Priča o hrišćanstvu datira od početka ljudske istorije. Cijela Biblija je izvještaj o Božjim otkupiteljskim namjerama s čovjekom, koji kulminiraju u osobi i djelu Isusa Krista, uspostavljanju crkve i onoga što danas poznajemo kao kršćanstvo.

Nakon smrti, sahrana , vaskrsenje i vaznesenje Isusa Hrista (sredina 30-ih godina nove ere), i završetak Novog zaveta (krajni 1. vek nove ere), hrišćanstvo je počelo da dobija oblik koji danas prepoznajemo. Međutim, njegovi korijeni sežu u zoru ljudskog postojanja.

Istorija budizma

Budizam je započeo s historijskim Budom, čije je ime bilo Siddhartha Gautama u današnje vrijeme Indija. Gautama je živio negde između 566-410. p.n.e. (tačni datumi iličak su i godine Gautaminog života nepoznate). Filozofija Gautame, koju danas poznajemo kao budizam, polako se razvijala tokom godina. Budisti ne vjeruju da je budizam zapravo započeo s Gautamom, već da je vječno postojao i da ga je samo otkrio i podijelio Buda, veliki putnik.

Danas, budizam postoji širom svijeta u nekoliko povezanih oblika (Theravada, Mahayana, itd.).

Pogled na grijeh

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je grijeh svaka misao, radnja (ili čak nedjelovanje) koja je protivna Božjem zakonu. To je raditi nešto što Bog zabranjuje, ili ne činiti nešto što Bog zapovijeda.

Kršćani vjeruju da su Adam i Eva prvi ljudi koji su počinili grijeh, a nakon što su zgriješili, gurnuli su ljudski rod u grijeh i pokvarenost (Rimljanima 5:12). Kršćani to ponekad nazivaju izvornim grijehom. Kroz Adama su svi ljudi rođeni u grijehu.

Kršćani također vjeruju da svako pojedinačno čini grijeh (vidi Rimljanima 3:10-18) kroz ličnu pobunu protiv Boga. Biblija uči da je kazna za grijeh smrt (Rimljanima 6:23), a ta kazna je ono što zahtijeva pomirenje Isusa Krista (jedinog koji nikada nije zgriješio).

Budizam

Budizam poriče kršćansku ideju grijeha. Najbliža stvar grijehu u budizmu je moralna greška ili pogrešan korak, koji je 1) obično počinjen u neznanju, 2) jeamoralno i 3) je na kraju ispravljivo kroz veće prosvjetljenje. Grijeh nije prijestup protiv vrhovnog moralnog bića, već djelovanje protiv prirode, sa značajnim i često štetnim posljedicama.

Spasenje

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da, zbog grijeha i Božje svete prirode, svaki grijeh mora biti kažnjen. Isus Krist je primio kaznu za sve koji se uzdaju u Njega koji su tada opravdani samo vjerom u Krista. Kršćani smatraju da će osoba koja je opravdana na kraju biti proslavljena (vidi Rimljanima 8:29-30). To jest, oni će pobijediti smrt i konačno će biti spašeni, prebivajući zauvijek u prisutnosti Boga.

Budizam

Naravno, budisti poriču to. Zapravo, budista poriče čak i postojanje vrhovnog i suverenog Boga. Budista traži “spasenje” u smislu ostvarenih viših stanja bića, od kojih je najviše nirvana.

Međutim, budući da je nirvana izvan područja racionalne misli, ne može se podučavati s bilo kakvom specifičnošću, samo je ostvarena putem potpunog odvajanja od "vezanosti" ili želja i slijedeći ispravan put prosvjetljenja.

Pošto vezanosti vode do patnje, razdruživanje sa ovim željama vodi do manje patnje, a više prosvjetljenja. Nirvana je prestanak patnje za pojedinca i konačno “spasenje” za kojim pobožni budista traži.

Pogled naBog

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je Bog lično i samopostojeće biće, onaj koji je stvorio svijet i sve u tome. Kršćani vjeruju da je Bog suveren nad svojim stvorenjem i da su sva stvorenja u konačnici odgovorna prema Njemu.

Budizam

Budisti ne vjeruju u Bože tako. Budisti se često mole Budi ili izgovaraju njegovo ime u svojim molitvama, ali ne vjeruju da je Buda božanski. Umjesto toga, budisti vjeruju da je sva priroda – i sva energija u prirodi – bog. Bog budizma je bezličan – sličniji je univerzalnom zakonu ili principu, nego moralnom i stvarnom biću.

Ljudi

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je čovječanstvo vrhunac Božjeg stvaralačkog rada i da je samo čovječanstvo stvoreno na sliku Božju (Postanak 1:27). Kao posebna Božja kreacija, ljudi su jedinstveni među stvorenjima i jedinstveni u pogledu Božjeg odnosa prema Njegovoj kreaciji.

Budizam

U budizmu, čovjek bića se posmatraju kao jedno od mnogih „čuvarskih bića“, što znači da su sposobna, za razliku od drugih životinja, da postignu prosvjetljenje. Čovek je čak sposoban da postane potpuno prosvetljeni Buda. Za razliku od mnogih drugih tipova bića, ljudi imaju sredstva da traže ispravan put.

Patnja

Kršćanstvo

Kršćani doživljavaju patnju kao privremenudio Božje suverene volje, koju On koristi da poboljša kršćansku vjeru u Boga (2. Korinćanima 4:17), pa čak i da disciplinira kršćanina kao što bi roditelj bio dijete (Jevrejima 12:6). Kršćanin može prihvatiti radost i imati nadu jer će sva kršćanska patnja jednog dana ustupiti mjesto slavi – slava je tako divna da sva patnja koju čovjek pretrpi u svom životu blijedi u poređenju (Vidi Rimljanima 8:18).

Budizam

Patnja je u srcu budističke religije. U stvari, "četiri Nobelove istine" koje bi mnogi smatrali suštinom svih budističkih učenja odnose se na patnju (istina patnje, uzrok patnje, istina na kraju patnje i pravi put koji vodi do kraj patnje).

Moglo bi se reći da je budizam pokušaj da se odgovori na problem patnje. Želja i neznanje su u osnovi svake patnje. I tako je odgovor da se odvojite od svih želja (vezanosti) i postanete prosvijetljeni slijedeći ispravna učenja budizma. Za budiste, patnja je najhitnije pitanje.

Obožavanje idola

Kršćanstvo

Prve zapovesti u Božjem zakonu su da nemate idola pred Bogom i da ne pravite rezbarene kipove niti im se klanjate (Izlazak 20:1-5). Dakle, za kršćane je obožavanje idola grijeh. Zaista, on je u srcu svakog grijeha.

Budizam

DaBudisti obožavaju idole (budistički hram ili manastir je pun rezbarenih slika!) je kontroverzno. Budistička praksa, posebno pred svetištima ili u hramovima, posmatračima izgleda kao oblik obožavanja. Sami budisti kažu, međutim, da samo odaju poštovanje ili počast slikama – i da to nije obožavanje.

Ipak, budisti se, u stvari, klanjaju kipovima i slikama. A to je nešto što je izričito zabranjeno u Bibliji i eksplicitno povezano s idolopoklonstvom.

Zagrobni život

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da odsustvovanje iz tijela znači biti u prisustvu Krista (2. Korinćanima 5:8) za sve koji vjeruju u Krista. Nadalje, svi čija je vjera u Isusa zauvijek će prebivati ​​na Novom Nebu i Novoj Zemlji (Otkrivenje 21).

Oni koji ne poznaju Krista ginu u svom grijehu, suđeni su prema svojim djelima i žive zauvek u mukama, daleko od prisustva Hrista (2. Solunjanima 1:5-12).

Budizam

Budisti imaju potpuno drugačije razumevanje zagrobnog života. Budisti vjeruju u ciklus života koji se zove samsara, i reinkarniraju se u trenutku smrti i tako smrt ponovo pokreće ciklus. Ovom reinkarnacijom upravlja karma. Ciklus se na kraju može pobjeći prosvjetljenjem, u to vrijeme osoba ulazi u nirvanu i kraj patnje.

Cilj svake religije

Kršćanstvo

Svaki pogled na svijet nastoji odgovoriti na neka osnovna pitanja, kao što su: Odakle smo došli i zašto? Zašto postojimo sada? I šta slijedi? Svaka religija pokušava odgovoriti na ta pitanja na ovaj ili onaj način.

Budizam

Budizam nije izuzetak, iako budizam ne nudi dobro odgovor na pitanje odakle su ljudi (ili svemir) došli. Po ovom pitanju, mnogi budisti jednostavno sinkretizuju sekularni pogled na svet i prihvataju slučajnost evolucije. Drugi istaknuti budistički učitelji uče da budiste jednostavno ne razmišljaju o takvim stvarima.

Budizam pokušava odgovoriti zašto postojimo sada i šta slijedi, iako su njegovi odgovori u najboljem slučaju vrlo složeni, au najgorem, dvosmisleni i nedosljedno.

Samo kršćanstvo nudi zadovoljavajuće odgovore na sva ova važna pitanja. Bog nas je stvorio i postojimo za Njega (Kološanima 1:16).

Budisti vide, kao cilj svih drugih religija, pokušaj postizanja prosvijećenijeg stanja. Dakle, budisti mogu biti vrlo tolerantni prema suprotstavljenim religijama.

Da li su budisti ateisti?

Mnogi su optužili da su budisti ateisti. Je li to slučaj? Da i ne. Da, oni su klasični ateisti u smislu da odbacuju pojam vrhovnog bića, koje je stvorilo i upravlja svijetom.

Ali može se tvrditi da je prikladnije vidjeti budizamkao oblik panteizma. To jest, da budisti sve vide kao boga i boga kao sve. Bog je bezlična sila koja teče kroz univerzum i kroz sva živa bića.

Dakle, da, u jednom smislu budisti su ateisti jer poriču postojanje Boga. I ne, oni sami po sebi nisu ateisti, jer bi sve vidjeli kao božansko u jednom smislu.

Može li budista postati kršćanin?

Budisti, kao i ljudi svih religija, mogu postati kršćani. Naravno, da bi budista postao kršćanin, on ili ona će morati odbaciti greške budizma i vjerovati samo u Isusa Krista.

Mnogi kršćani su prijavili poteškoće u dijeljenju Krista s budistima zbog svoje tolerancije prema drugima religije, koje oni vide kao samo druge pokušaje da se pronađe ispravan put – put do prosvjetljenja. Hrišćanin mora pomoći budisti da uvidi da je njegov pogled na svijet u osnovi u suprotnosti s evanđeljem.

Srećom, mnoge hiljade budista iz cijelog svijeta, ali posebno na istoku, odbacili su budizam i vjerovali u Krista. Danas postoje uspješne crkve u grupama ljudi koji su formalno bili 100% budisti.

Ali ima mnogo toga da se uradi!