Luteranizam protiv vjerovanja katoličanstva: (15 glavnih razlika)

Razlika između luteranizma i katolicizma

U ovom postu ću istražiti razlike (i sličnosti) između rimokatolicizma i luteranizma. To je tema koja nas vraća u srce protestantske reformacije u 16. veku, kada je avgustinski monah po imenu Martin Luter napisao 95 članaka (ili teza) spornih protiv prakse i verovanja Rimokatoličke crkve.

U godinama koje su uslijedile došlo je do velikog raskola jer su mnogi slijedili Lutherova učenja, dok su drugi ostali pod papinom vlašću.

Rođena je protestantska reformacija, kao i luteranizam. Kako se luteranizam može porediti sa katoličanstvom? Na to će odgovoriti ovaj post.

Šta je katolicizam?

Katolici su ljudi koji ispovijedaju i slijede učenja Rimokatoličke crkve, koju vodi Papa, biskup Rima. Riječ “katolik” znači univerzalna, a katolici vjeruju da su oni isključivo prava Crkva. Rimokatolici odbacuju protestantsko gledište da je stvarna katolička crkva nevidljiva crkva, koja se sastoji od vjernika svuda i iz mnogih denominacija koje vjeruju evanđelju.

Šta je luteranizam?

Luteranizam je grana protestantskih denominacija koje vuku svoje naslijeđe od reformatora Martina Luthera. Većina luterana slijedi Knjigu saglasnosti i dijele slična uvjerenja u širem smislutradicija istorijskog luteranizma. Danas postoje mnoge različite luteranske denominacije, kao što su Evangelička luteranska crkva u Americi, sinodi u Missouriju i Wisconsinu, itd. Luterani se drže mnogih posebnosti, kao što su „3 Sole luteranstva“ (sola Scriptura, sola gratia i sola fide).

Jesu li luterani katolici?

Luterani nisu „veliki 'C' katolici. Od Martina Lutera, luterani su eksplicitno odbacili mnoga načela katoličanstva, kao što su papstvo, autoritet tradicije, katoličko svećenstvo, crkveno učiteljstvo, itd. U nastavku ćemo detaljnije primijetiti mnoge takve razlike.

Sličnosti između luteranizma i katolicizma

Ali prvo, neke sličnosti. I luterani i katolici su trinitaristi, što znači da obojica potvrđuju da je Bog trojedini – on je Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh. I luterani i katolici poštuju Sveto pismo, iako se na mnogo načina razlikuju po tome kako ga poštuju, pa čak i šta čini Sveto pismo. I katolici i luterani potvrđuju božanstvo i vječnost, kao i ljudskost Isusa Krista.

Moral i vrijednosti i katolicizma i luteranstva su skoro identični.

Tradicionalno, luterani su “visoki Crkva” posebno u poređenju sa mnogim drugim protestantskim denominacijama. Poput katolika, luterani koriste liturgiju u bogosluženju. AKatolička i luteranska služba bi bile vrlo formalne. I luterani i katolici sebe nazivaju kršćanima.

I luteranizam i katolicizam imaju visoko gledište o sakramentima i imaju slična vjerovanja o mnogim sakramentima (sa mnogo važnih izuzetaka).

Dok oni dijele neke sličnosti, katolici i luterani se razlikuju na mnogo značajnih načina. I sada se okrećemo toj razlici.

Doktrina opravdanja

Katolici vjeruju da postoje dvije faze opravdanja. Za početno opravdanje, pokazuje se vjera u Krista plus zaslužna djela kao što su pridržavanje sakramenata i dobra djela. Nakon ovog početnog opravdanja, od katolika se traži da nastavi surađivati ​​s Božjom milošću i napredovati u dobrim djelima. Nakon smrti, ovaj proces je završen i tada će osoba znati da li je konačno bila opravdana.

Luterani, s druge strane, vjeruju da je opravdanje samo po milosti i samo kroz vjeru. Radovi ne zaslužuju opravdanje, već su rezultat toga. Opravdanje je božanska izjava, koja formalno proglašava vjernika opravdanim pred Bogom i uspostavlja novi odnos s Bogom.

Šta uče o krštenju?

Luterani vjeruju da je krštenje neophodno, iako nije „apsolutno neophodno“ za spasenje. Prilikom krštenja dobijaju sigurnost u Božje spasenje.Kršte se škropljenjem ili polivanjem, ovisno o specifičnoj tradiciji. Ako neko odbije krštenje, neće biti spašeni prema tradicionalnom luteranizmu. Međutim, ako neko ima vjeru, ali nema, prije smrti, priliku za krštenje, onda nije osuđen. Toliko neophodno, iako ne apsolutno neophodno.

Katolici ulažu veći spasonosni značaj u krštenje. Prilikom krštenja, katolici uče da se izvorni grijeh – grijeh u kojem su svi ljudi rođeni – čisti, a osoba postaje dio katoličke crkve.

Uloga crkve

Jedna od najvećih razlika između katolika i luterana je njihov pogled na crkvu. Za katolike, crkva ima božanski autoritet. Katolička crkva je sama “mistično tijelo Kristovo” i biti odvojen od Rimokatoličke crkve, ili izopćen od crkve, treba osuditi.

Luterani vjeruju da gdje god se Božja Riječ vjerno propovijeda i sakramenti ispravno udeljeni postoji jedna sveta crkva. Oni također potvrđuju da je crkva tijelo Kristovo, iako ne bi koristili riječ mistična. Primarna uloga crkve je da svjedoči o Isusu Kristu kroz propovijedanje Božje Riječi i pravilno davati sakramente.

Jedna glavna razlika između katolicizma i luteranstva je da su lokalne luteranske crkve autonomne, dok je katolička crkvahijerarhijski, sa poglavarom crkve papa.

Molitva svecima

Luteranima je zabranjeno da se mole svecima, dok katolici vjeruju da su sveci zastupnici na nebu za kršćane, i možemo im se moliti kao što bismo Bogu, kako bi oni mogli posredovati u naše ime kod Boga.

Eshatologija

Luterani vjeruju da Hristos će se vratiti na kraju veka i celo čovečanstvo će biti uskrsnuto i osuđeno. Vjerni će uživati ​​vječnost na nebu s Bogom, dok će nevjerni biti osuđeni na vječnost u paklu.

Katolici vjeruju, slično, da će se Krist vratiti i suditi svemu. Iako bi brzo ustvrdili da Krist trenutno vlada kroz Crkvu. Ali ne poriču pravosnažnu presudu. Prije te presude smatraju da će to biti konačni napad na crkvu ili ispit za sve kršćane koji će poljuljati vjeru mnogih. Ali tada će Krist doći i suditi živima i mrtvima.

Život nakon smrti

Jedna od najznačajnijih razlika je u tome što katolici i luterani vjeruju o životu poslije smrt. Luterani vjeruju da svi oni koji su kršćani idu odmah u prisutnost s Gospodinom na smrti. Oni koji su izvan Krista idu na privremeno mjesto mučenja.

Katolici, s druge strane, smatraju da vrlo malo ljudi može direktno ući uprisutnost Boga na nebu nakon smrti. Čak i za one „u prijateljstvu s Bogom“ često je potrebno dalje pročišćenje grijeha. Za to odlaze u mjesto zvano Čistilište gdje se pročišćavaju kroz patnju za vrijeme poznato samo Bogu.

Pokora / Ispovijedanje grijeha svećeniku

Katolici drže na sakrament pokore. Kada osoba sagriješi, da bi se vratila u ispravan odnos s Bogom i dobila oproštenje, mora se ispovjediti svećeniku. Katolici to redovno čine, a svećenik ima ovlaštenje da otpušta grijehe. Svećenik djeluje u posredničkoj ulozi između osobe i Boga. Često će svećenik vršiti čin pokore za potpuno oproštenje.

Luterani vjeruju da kršćani imaju direktan pristup Bogu kroz Isusa Krista. Oni odbacuju ideju da svećenik ima ovlasti otpuštanja grijeha i pozivaju se direktno na Boga, vjerujući u Kristovo djelo kao dovoljno da pokrije grijeh vjernika.

Sveštenici

Katolici vjeruju da je svećenik posrednik između vjernika i Boga. Samo formalno sveštenstvo kao što su svećenici imaju ovlasti da dijele sakramente i tumače Sveto pismo. Katolici idu kod svećenika u svom procesu zajedništva s Bogom.

Luterani drže do sveštenstva svih vjernika, te da je Krist jedini posrednik između Boga i čovjeka. Hrišćani, dakle, imajudirektan pristup Bogu.

Pogled na Bibliju & Katekizam

Katolici gledaju na Sveto pismo veoma drugačije od luterana (i svih protestantskih denominacija). Oni zaista vjeruju da je Sveto pismo od Boga i da ima autoritet. Ali oni odbacuju pronicljivost (jasnoću ili sposobnost poznavanja) Svetog pisma i insistiraju na tome da je za ispravno razumijevanje Pisma potreban službeni tumač – učiteljstvo Rimokatoličke crkve.

Crkvene tradicije (npr. kao saveti i formalne veroispovesti) imaju težinu i autoritet jednak onoj u Svetom pismu. Nadalje, Papa, kada govori službeno (ex-cathedra) ima isti autoritet kao Sveto pismo i kao tradicija. Dakle, za katolika postoje tri izvora nepogrešive, božanske istine: Sveto pismo, Crkva i tradicija.

Luterani odbacuju nepogrešivost i crkve (pape) i tradicije, i insistiraju na Svetom pismu kao konačni autoritet za život i praksu.

Sveta euharistija / katolička misa / transsupstancijacija

U središtu katoličkog bogoslužja je misa ili euharistija. Tokom ove ceremonije, stvarno prisustvo Hrista se manifestuje mistički u elementima. Kada su elementi blagoslovljeni, oni se transupstancioniraju u stvarno tijelo i krv Kristovu. Dakle, obožavatelj konzumira stvarno tijelo i krv Kristovu, iako elementiostaju izvana u obliku kruha i vina. Ovo donosi Hristovu žrtvu u sadašnjost da bi obožavalac ponovo uživao. Ovaj proces ima spasonosni učinak za obožavatelja.

Luterani odbacuju da elementi postaju stvarno tijelo i krv, iako luterani vjeruju u stvarno prisustvo Krista tokom Euharistije. Na Luterovom jeziku, Hrist je u, iznad, iza i pored elemenata. Dakle, kršćani uživaju u prisutnosti Krista, a da ne iznose njegovu žrtvu u prisutnost radi obnove. Ovo se ne razlikuje samo od rimokatolicizma; ovo gledište se također razlikuje od mnogih protestantskih tradicija.

Papska vrhovna vlast

Katolici vjeruju da je zemaljski poglavar crkve rimski biskup, papa. Papa uživa apostolsko naslijeđe koje se, navodno, vodi do apostola Petra. Ključeve kraljevstva predaje i posjeduje Papa. Stoga svi katolici gledaju na Papu kao na svoj najviši crkveni autoritet.

Jesu li luterani spašeni?

Budući da luterani tradicionalno i formalno ispovijedaju vjeru samo u Isusa Krista za spasenje, mnogi vjernici Luterani su istinski vjernici u Krista i stoga su spašeni. Neke luteranske denominacije su se udaljile od onoga u što su luterani tradicionalno vjerovali i stoga su se udaljile od Svetog pisma. Dok su drugi ostali istiniti.

Mnogi drugiProtestantske tradicije dovode u pitanje uglavnom luteranski pogled na krštenje i njegov spasonosni učinak.