Sadržaj
Stari i Novi zavjet su ono što čini kršćansku Bibliju. Mnogi ljudi imaju značajne nesporazume o tome kako ove dvije velike knjige mogu biti dio iste religije.
Istorija u Starom i Novom zavjetu
OT
Stari zavjet je prva polovina kršćanske Biblije. Ovaj dio koristi i jevrejska vjera u Tanah. Za pisanje Starog zaveta bilo je potrebno oko 1070 godina. Stari zavet pokriva istoriju sveta sa fokusom na hebrejski narod.
NT
Novi zavjet je druga polovina kršćanske Biblije. Napisali su je očevici Hristovog života koji su pisali o događajima koji su se desili a kojima su svjedočili i drugi očevici. Za ovo je bilo potrebno oko 50 godina da se napiše.
Knjige i autori u Starom i Novom zavjetu Biblije
OT
Oba Jevreji i kršćani gledaju na Stari zavjet kao na nadahnutu, nepogrešivu Božju Riječ. Postoji 39 knjiga koje čine Stari zavjet napisan uglavnom na hebrejskom, iako neke knjige imaju malo aramejskog. Postoji najmanje 27 pojedinačnih autora koji čine Stari zavjet.
NT
Novi zavjet se sastoji od 27 knjiga. Bilo je najmanje 9 autora Novog zavjeta. Knjige Novog zavjeta su jednako Bogom nadahnute, božanski nadahnute i nepogrešive. Nemakontradikcija između Starog i Novog zavjeta.
Uspoređivanje pomirenja za grijehe u Starom i Novom zavjetu
Pomirenje za grijehe u Starom zavjetu
Pomirenje za grijehe u Starom zavjetu
U Starom zavjetu možemo vidjeti od samog početka da Bog zahtijeva svetost. Dao je Zakon kao mjerilo i da bi pokazao čovječanstvu koliko je daleko od Božjeg standarda svetosti. U Starom zavetu Bog je zahtevao čistoću. To se radilo raznim ceremonijalnim čišćenjem. Također u Starom zavjetu bilo je žrtvovanja za pomirenje grijeha. Hebrejska riječ za pomirenje je “kaphar” što znači “pokrivanje”. Nigdje u Starom zavjetu se ne kaže da su žrtve bile za uklanjanje grijeha.
Pomirenje za grijehe u Novom zavjetu
Stari zavjet je više puta ukazivao na Novi zavjet, na Krista koji je mogao jednom zauvijek ukloniti mrlju grijeha. Ista riječ kaphar koristi se za opisivanje smole koja je prekrivala Noinu arku. Cijeli kovčeg iznutra i izvana morao je biti prekriven smolom kako bi bio vodootporan. I zato nam je potreban pokrivač Hristove krvi da nas spasi od Božjeg gneva koji se izliva na čovečanstvo.
“I on će učiniti s bikom kao što je učinio s bikom kao žrtvu za grijeh; tako će on to učiniti. Tako će svećenik izvršiti pomirenje za njih, i bit će im oprošteno.”Levitski zakonik 4:20
“Jer nije moguće da bi krv bikova i jaraca mogla ukloniti grijeh.” Jevrejima 10:4
“Tom smo voljom posvećeni prinošenjem tijela Isusa Krista jednom zauvijek. I svaki sveštenik stoji služeći svakodnevno i prinosi uzastopno iste žrtve, koje nikada ne mogu ukloniti grijehe. Ali ovaj Čovek, nakon što je zauvek prineo jednu žrtvu za grehe, seo je zdesna Bogu.” Hebrejima 10:10-12
Kristova osoba otkrivena u Starom i Novom zavjetu
OT
Krist se u Starom zavjetu vidi u bljeskovima, zvanim Teofanija. On se spominje u Postanku 16:7 kao anđeo Gospodnji. Kasnije u Postanku 18:1 i Postanku 22:8 to je Riječ Gospodnja koja je otkrila proročanstvo Abrahamu. Isus je nazvan Rečju u Jovanu 1:1.
Vidimo mnoga proročanstva o Hristu rasuta i po Starom zavetu, posebno u knjizi Isaije. Isus se vidi u svakoj starozavetnoj knjizi. On je jagnje bez mane spomenuto u Izlasku, naš prvosveštenik koji se spominje u Levitskoj knjizi, naš srodnik otkupitelj viđen u Ruti, naš savršeni kralj u 2. Ljetopisa, onaj koji je razapet, ali nije ostavljen u smrti, kao što se spominje u Psalmima itd.
NT
U Novom zavjetu Kristova ličnost se jasno vidi kako je došao umotan u tijelo da bi ga mnogi vidjeli. Hristos je ispunjenjestarozavjetna proročanstva i starozavjetne žrtve.
Izaija 7:14 “Zato će vam sam Gospod dati znak; Evo, djevica će zatrudnjeti i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel.”
Izija 25:9 “I reći će se u onaj dan: Evo, ovo je naš Bog, čekali smo ga, i on će nas spasiti: ovo je Jahve, čekali smo ga, bit ćemo raduj se i raduj se njegovom spasenju.”
Izaija 53:3 “Bio je prezren i odbačen od strane čovječanstva, čovjek koji trpi patnju i poznaje bol. Kao onaj od koga ljudi kriju svoja lica, bio je prezren, a mi smo ga nisko cijenili.”
“Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama. Vidjeli smo slavu njegovu, slavu Jedinorodnog Sina, koji je došao od Oca, pun milosti i istine.” Ivan 1:14
Efežanima 2:14-15 “Jer On je sam naš mir, koji je obje grupe učinio u jednu i srušio pregradu zida razdjelnice, ukinuvši u svom tijelu neprijateljstvo, koje je Zakon zapovesti sadržanih u uredbama, kako bi u Sebi mogao od njih dvoje napraviti jednog novog čovjeka, uspostavljajući tako mir.”
“Hrist je kraj zakona za pravednost svakome tko vjeruje.” Rimljanima 10:4
Molitva i ibadet
OT
Molitva može obavljati bilo ko u bilo koje vrijeme u Starom zavjetu. Ali posebne molitve su zazivane na vjerskim obredima.Bogoslužje je mogao obavljati bilo ko bilo ko, ali su postojali posebni oblici bogoslužja u određeno vrijeme tokom vjerskih obreda. To je uključivalo muziku i žrtve.
NT
Vidi_takođe: Predomišlja li se Bog u Bibliji? (5 glavnih istina)U Novom zavjetu vidimo skupštinsku molitvu i bogoslužje, a također i pojedinačne. Bog želi da ga obožavamo cijelim svojim bićem, svakim dahom i u svakoj akciji koju činimo. Čitava naša svrha je da obožavamo Boga.
Koja je svrha čovjeka?
Čovjekova svrha u Starom i Novom zavjetu je jasna: stvoreni smo na slavu Božju. Mi donosimo Bogu slavu obožavajući ga i pokoravajući se Njegovim naredbama.
“Kraj stvari; sve se čulo. Boj se Boga i drži Njegove zapovesti, jer je to sva ljudska dužnost.” Propovjednik 12:13
“Učitelju, koja je najveća zapovijest u Zakonu?” A on mu reče: Ljubi Gospoda Boga svoga svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim. Ovo je velika i prva zapovest. A druga je slična: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. Od ove dvije zapovijesti ovisi sav Zakon i Proroci.” Matej 22:36-40
Starozavjetni Bog protiv Boga Novog Zavjeta
Mnogi ljudi tvrde da Bog Starog Zavjeta nije Bog Novog Zavjeta . Oni tvrde da je starozavetni Bog osvetoljubiv i gnevni, dok je Bog Novog zavetajedan od mira i oprosta. Je li ovo istina? Apsolutno ne. Bog je pun ljubavi i pravedan. On je Svet i izliva svoj gnev na zle. On je milostiv prema onima koje je izabrao da vole.
Evo nekoliko biblijskih stihova iz Starog zavjeta:
„Gospod je prošao ispred Mojsija, vičući: „Jahve! Gospod! Bože saosećanja i milosrđa! Ja sam spor na gnev i ispunjen nepogrešivom ljubavlju i vernošću. Rasipam nepresušnu ljubav hiljadu generacija. Opraštam bezakonje, pobunu i grijeh. Ali ne opravdavam krivce. Polažem grijehe roditelja na njihovu djecu i unuke; cijela porodica je pogođena - čak i djeca u trećoj i četvrtoj generaciji." Izlazak 34:6-7
“Ti si Bog spreman na praštanje, milostiv i milosrdan, spor na gnjev i obilan nepokolebljivom ljubavlju, i nisi ih napustio.” Nehemija 9:17
“Dobar je Gospod, uporište u dan nevolje; on poznaje one koji mu se utječu” Naum 1:7
Evo nekoliko biblijskih stihova iz Novog zavjeta:
“Svako dobro a savršen je dar odozgo, koji silazi od Oca nebeskih svjetla, koji se ne mijenja kao senke koje se mijenjaju.” Jakovljeva 1:17
“Isus Krist je isti jučer, danas i zauvijek.” Jevrejima 13:8
“A ko ne voli, ne poznaje Boga, jer Bog je ljubav.” 1. Jovanova 4:8
„Ali ja ću vam reći kogaplašiti se. Bojte se Boga, koji ima moć da vas ubije, a zatim baci u pakao. Da, njega se treba bojati.” Luka 12:5
“Užasno je pasti u ruke Boga živoga.” Hebrejima 10:31
Biblijska proročanstva koje je Isus ispunio
U Postanku vidimo da će se Mesija roditi od žene. To se ispunilo u Mateju. U Miheju vidimo da će se Mesija roditi u Betlehemu, ovo proročanstvo se ispunilo u Mateju. Knjiga Isaije govori da će Mesija biti rođen od djevice. Možemo vidjeti kod Mateja i Luke da se to ispunilo.
U Postanku, Brojevi, Izaija i 2. Samuelova, saznajemo da će Mesija biti iz Abrahamove loze, potomak Izaka i Jakova, iz Judinog plemena, i nasljednik kralja Davida tron. Vidimo da su se sva ova proročanstva ispunila u Mateju, Luki, Jevrejima i Rimljanima.
U Jeremiji vidimo da će doći do masakra djece u Mesijinom rodnom mjestu. To se ispunilo u Matejevom 2. poglavlju. U Psalmima i Izaiji Stari zavjet kaže da će Mesiju odbaciti Njegov narod, a u Jovanu vidimo da se to i ostvarilo.
U Zahariji vidimo da bi se novac za Mesiju iskoristio za kupovinu grnčarske njive. To se ispunilo u Mateju 2. poglavlje. U psalmima se kaže da će biti lažno optužen, a u Isaiji da će šutjeti pred svojim tužiteljima, pljunutina i pogodio. U Psalmima vidimo da je trebao biti omražen bez razloga. Sve ovo bilo je ispunjeno u Mateju Marku i Jovanu.
U Psalmima, Zahariji, Izlasku i Izaiji vidimo da bi Mesija bio razapet sa zločincima, da bi mu se dalo da pije ocat, da bi mu ruke, noge i bokovi bili probodeni, da bi biti ismijavan, da će biti izrugivan, da će se vojnici kockati za Njegovu odjeću, da mu neće slomiti nijednu kost, da će se moliti za svoje neprijatelje, da će biti sahranjen sa bogatima, ustati iz mrtvih, ustati u nebo, da će biti napušten od Boga, da će sjediti s desne strane Bogu i da će biti žrtva za grijeh. Sve se ovo ispunilo u Mateju, Delima apostolskim, Rimljanima, Luki i Jovanu.
Zavjeti u Starom i Novom zavjetu
Savez je posebna vrsta obećanja. U Bibliji je bilo sklopljenih sedam saveza. One spadaju u tri kategorije: uslovno, bezuslovno i opšte.
OT
Vidi_takođe: 25 epskih biblijskih stihova o nasilju u svijetu (moćno)U Starom zavjetu postoji Mojsijev savez. To je bilo uslovno – što znači, ako bi Abrahamovi potomci bili poslušni Bogu, dobili bi Njegov blagoslov. Adamov savez je opšti savez. Zapovijed je bila da se ne jede sa Drveta poznanja dobra i zla u suprotnom bi nastupila smrt, ali ovaj savez je uključivao i buduću odredbu za iskupljenje čovjeka.U Nojevom savezu, još jednom Općem savezu, ovo je dato kao obećanje da Bog više neće uništiti svijet potopom. Abrahamov savez je bio bezuslovni savez koji je Bog dao Abrahamu, dok će Bog od Abrahamovih potomaka učiniti veliku naciju i blagosloviti ceo svet. Drugi bezuslovni pakt je Palestinski pakt. Ovaj kaže da je Bog obećao da će raspršiti narod Izraela ako ne bude poslušan, a zatim da ih ponovo okupi u njihovoj vlastitoj zemlji. Ovaj je ispunjen dva puta. Davidov savez je još jedan bezuslovni savez. Ovo obećava da će Davidovu lozu blagosloviti vječnim kraljevstvom – koje se ispunilo u Kristu.
NT
U Novom zavjetu nam je dat Novi savez. Ovaj se spominje u Jeremiji i proširuje se na sve vjernike u Mateju i Hebrejima. Ovo obećanje kaže da će Bog oprostiti grijeh i imati prisan odnos sa svojim narodom.
Zaključak
Možemo hvaliti Boga zbog Njegovog kontinuiteta i Njegovog progresivnog otkrivenja nama kroz Stari zavjet, kao i Njegovog otkrivanja Sebe u Novom zavjetu. Novi zavjet je završetak Starog zavjeta. I jedno i drugo nam je izuzetno važno za učenje.
