Teologija saveza protiv dispenzacionalizma (10 epskih razlika)

Postoji ogromna količina debate i konfuzije oko pitanja eshatologije, odnosno proučavanja kraja vremena. Dvije najzastupljenije škole misli su teologija saveza i dispenzacionalna eshatologija.

Pitanje eshatologije je sekundarno, ili tercijarno pitanje. Ovo nije razlog za podjele među vjernicima. Možemo obožavati zajedno čak i ako se ne slažemo između teologije saveza i dispenzacijske teologije.

Jer na kraju krajeva, nije važno ko je u pravu – važno je samo da će se Hrist vratiti po svoju decu, i da će suditi živima i mrtvima. I saveznici i dispenzacionalisti će se držati spasenja samo vjerom u Krista. Samo zato što se ne slažemo po manjim pitanjima ne mora smatrati jednog ili drugog jeretikom.

Šta je teologija saveza?

Jedno od najrasprostranjenijih shvaćanja eshatologije je teologija saveza. Ovo gledište tvrdi da Bog postupa s čovječanstvom kroz nekoliko saveza, a ne kroz različite vremenske periode. Postoji nekoliko varijacija teologije saveza. Zavjetisti gledaju na cjelokupno Pismo kao na zavjetnu temu. Oni se drže starozavetnog saveza i Novog zaveta u Novom zavetu, jer zavet potiče od latinske reči “testamentum” što je latinska reč za Savez. Neki saveznici drže jednogstvaranje svijeta. Hrist se neće vratiti pre nego što svaki od Njegovih ljudi dođe do spasonosnog saznanja o Njemu.

Dispenzacionalizam – Prema dispenzacionalizmu, Božji narod se odnosi na Izraelski narod. Crkva je zaseban entitet, manje-više zagrada, usvojena kao Božji narod, ali ne u potpunosti Božji narod.

Božja namjena u teologiji saveza i dispenzacionalizmu

teologija zavjeta – Božja namjera prema teologiji saveza je da Bog može biti proslavljen kroz Otkupljenje Njegov narod. Božji plan sve vreme je bio Krst i Crkva.

Dispenzacionalizam – Božja svrha prema dispenzacionalizmu je Božja slava na različite načine koji mogu, ali ne moraju biti usredsređeni na Spasenje.

Zakon

Teologija saveza – Zakon prema teologiji saveza je Božje zapovijesti za čovječanstvo. Uopšteno govoreći, ovo se odnosi na Božji moralni zakon ili 10 zapovesti. Ali to takođe može obuhvatiti Njegov Ceremonijalni Zakon i Njegov Građanski Zakon. Božji moralni zakon važi za ceo svet, pa čak i za današnje hrišćane. Svima će nam biti suđeno prema Božjem moralnom zakonu.

Dispenzacionalizam – Zakon koji se nalazi u Starom zavjetu: moralni, građanski i ceremonijalni zakon potpuno je ukinut pod Hristom. Sada, svi vjernici treba da žive pod Kristovim zakonom.

Spasenje

Teologija saveza –U teologiji saveza, Bog je imao jedan plan spasenja za sav svoj izabrani narod od početka vremena. Spasenje je trebalo da se desi po milosti kroz veru u Gospoda Isusa Hrista.

Dispenzacionalizam – U dispenzacionalnoj teologiji Bog je uvijek imao jedan plan spasenja. Ali to je često pogrešno shvaćeno. Starozavjetni vjernici nisu bili spašeni svojim žrtvama već svojom vjerom u žrtvu koja dolazi. Sadržaj vjere varirao bi od dispenzacije do dispenzacije sve dok nije u potpunosti otkriven u Isusovom djelovanju pomirenja na križu.

Duh Sveti

Teologija saveza – U teologiji saveza Sveti Duh je oduvijek postojao i bio je u interakciji s ljudima od Starog zavjeta. Bio je u Ognjenom Stubu i Oblaku koji je vodio Jevreje u njihovom izlasku. Nikome se nije nastanio do Pedesetnice.

Dispenzacionalizam – U dispenzacionalnoj teologiji Sveti Duh je oduvijek postojao, ali nije igrao aktivnu ulogu sve do Pedesetnice.

Vjernici su u Kristu

Teologija saveza – Vjernici su svi Božji izabrani koji su kroz Milost po vjeri u Isusa otkupljeni. Bilo je vjernika cijelo vrijeme.

Dispenzacionalizam – Postoje dva načina vjernika prema dispenzacionalizmu. Izrael i Crkva. Od oboje se traži da po Milosti kroz vjeru vjeruju u Isusa Krista koji jekrajnja žrtva, ali oni su potpuno odvojene grupe.

Rođenje Crkve

Teologija saveza – Rođenje Crkve prema teologiji Saveza dogodilo se još u Starom zavjetu. Crkva je jednostavno svi otkupljeni ljudi od Adama. Pedesetnica nije bila početak crkve, već samo osnaživanje Božjeg naroda.

Dispenzacionalizam – Prema Dispenzacionalizmu, Dan Pedesetnice je bio Rođenje Crkve. Crkva do tog dana uopšte nije postojala. Starozavjetni sveci nisu dio Crkve.

Prvi i Drugi dolazak

Teologija saveza – Svrha Kristovog prvog i drugog dolaska prema teologiji saveza je da Krist umre za naše grijeha i da se uspostavi Crkva. Crkva se očitovala pod Savezom milosti. Crkva je Carstvo Božje – koje se nudi duhovno, fizički i nevidljivo. Hrist je morao doći da uspostavi svoje mesijansko Kraljevstvo. Njegov Drugi dolazak je donijeti konačni sud i uspostaviti Novo Nebo i Novu Zemlju.

Dispenzacionalizam – Krist je u početku došao da uspostavi Mesijansko Kraljevstvo. To je zemaljsko kraljevstvo koje je u ispunjenju starozavjetnih proročanstava. Dispenzacionalisti se ne slažu s nekima oko toga šta se dešava sa Drugim dolaskom. Mnogi vjeruju da: tokom DrugogDolazeći, desiće se Uznesenje, a zatim period nevolje praćen 1.000 godina Hristove vladavine. Nakon toga dolazi Sud i onda ulazimo u naše vječno stanje.

Zaključak

Iako postoje dva primarna načina mišljenja, postoji niz varijacija unutar njih. Moramo zapamtiti da se samo zato što postoji razlika u mišljenjima po ovom pitanju to smatra manjim, sporednim pitanjem. Hrist se zaista ponovo vraća po svoj narod. On će suditi živima i mrtvima i uspostaviti našu vječnu državu. Iz tog razloga, uvijek moramo biti spremni i živjeti svaki trenutak u poslušnosti za Njegovu slavu.

Većina teologa zavjetne teologije drži se gledišta dva saveza. Savez o djelima koji se dogodio u Starom zavjetu. Taj je bio savez između Boga i Adama. Novi zavjet je Savez milosti, u kojem je Bog Otac sklopio savez sa Kristom Sinom. U ovom savezu je Bog obećao da će dati Isusu one koji će biti spašeni i da ih Isus mora otkupiti. Ovaj savez je sklopljen prije nego što je svijet stvoren. U klasičnoj zavjetnoj teologiji, Isus je došao da ispuni zakon. U potpunosti je zadovoljio obredni, moralni i građanski zakon.

Šta je dispenzacionalizam?

Dispenzacionalizam je metoda biblijskog tumačenja koja uči da Bog koristi različite načine rada s ljudima u različitim periodima vreme kroz istoriju. To Sveto pismo se „otkriva“ u nizu Dispenzacija. Većina Dispenzacionalista će ovo podijeliti na sedam različitih hronoloških perioda, iako će neki reći da postoje samo 3 glavne Dispenzacije, dok će drugi zadržati osam.

Dispenzacionalisti općenito gledaju na Izrael i Crkvu kao dva odvojena entiteta, za razliku od zavjetnih. Samo u rijetkim slučajevima Crkva je zamjena za Izrael, ali ne u potpunosti. Njihov cilj je da naglase ispunjenje obećanja Izraelu kroz adoslovni prevod Biblije. Većina Dispenzacionalista drži se pred Nevoljom i Predmilenijskim ushićenjem koje je odvojeno od Drugog Hristovog dolaska.

Dispenzacionalisti vjeruju: Crkva je potpuno odvojena od Izraela i nije počela do Dana Pentakosta u Djelima 2. Da će obećanje dato Izraelu u Starom zavjetu koje još nije ispunjeno biti ispunjeno od strane moderna nacija Izrael. Nijedno od ovih obećanja se ne odnosi na Crkvu.

Šta je teologija Novog saveza?

Teologija Novog saveza je središte između teologije saveza i dispenzacijske teologije. Ova varijacija vidi Mojsijev zakon u cjelini i da je sve ispunjeno u Kristu. Teolog Novog zaveta teži da ne razdvaja Zakon u tri kategorije: ceremonijalnu, moralnu i građansku. Oni tvrde da pošto je Hristos ispunio sav zakon, da hrišćani nisu ni pod moralnim zakonom (10 zapovesti) pošto je ispunjen u Hristu, već da smo sada svi pod Hristovim zakonom. Sa teologijom Novog saveza, Stari savez je zastario i potpuno je zamijenjen Kristovim zakonom koji upravlja našim moralom.

1. Korinćanima 9:21 “Onima koji su bez zakona, kao bez zakona, iako ne bez zakona Božjeg, nego pod Zakonom Hristovim, da pridobijem one koji su bez zakona.”

Šta je progresivnoDispenzacionalizam?

Druga opcija u sredini je progresivni dispenzacionalizam. Ovaj način razmišljanja pojavio se 1980-ih i drži se četiri glavne dispenzacije. Iako je ova varijanta više usklađena s klasičnim dispenzacionalizmom, ona ima nekoliko ključnih razlika. Dok će klasični dispenzacionalisti koristiti doslovnu hermeneutiku, progresivni dispenzacionalisti će koristiti komplementarnu hermeneutiku. Njihova ključna razlika je pitanje oko Davidovog trona. U Davidovom savezu, Bog je obećao Davidu da nikada neće prestati imati potomka na prijestolju. Progresivni dispenzacionalisti kažu da Krist upravo sada sjedi na Davidovom prijestolju i vlada. Klasični dispenzacionalisti kažu da Krist vlada, ali ne i da je na Davidovom prijestolju.

Luka 1:55 “Kao što je govorio našim ocima, Abrahamu i njegovom potomstvu dovijeka.”

Koje je sedam dispenzacija u Bibliji?

1) Dispenzacija nevinosti – ova dispenzacija pokriva stvaranje čovjeka do pada čovjeka . Cijelo stvorenje je živjelo u miru i nevinosti jedno s drugim. Ova dispenzacija se završila kada su Adam i Eva prekršili Božji zakon da se uzdržavaju od Drveta spoznaje dobra i zla, i bili su izbačeni iz bašte.

2) Dispenzacija savjesti – ova dispenzacija je počela neposredno nakon što su Adam i Eva protjerani iz vrta. Čovjek je ostavljen da vlada vlastitom savješću koja je bila ukaljana grijehom. Ova Dispenzacija je završila potpunom katastrofom – svjetskom poplavom. Za to vrijeme čovjek je bio potpuno pokvaren i zao. Bog je odlučio da čovječanstvo okonča potopom, sa izuzetkom Noe i njegove porodice.

3) Dispenzacija ljudske vlade – ova dispenzacija počinje odmah nakon poplave. Bog je dozvolio Noi i njegovim potomcima da koriste životinje za hranu i uspostavio je zakon o smrtnoj kazni i zapoveđeno im je da napune zemlju. Oni nisu ispunili zemlju, već su se umjesto toga povezali kako bi stvorili Toranj kako bi mogli sami doći do Boga. Bog je okončao ovu dispenzaciju izazivajući zbrku u njihovim jezicima tako da bi bili prisiljeni da se rašire na druga područja.

4) Dispenzacija obećanja – ova dispenzacija je započela Pozivom Abrahama. Uključuje patrijarhe i ropstvo u Egiptu. Kada su Jevreji pobegli iz Egipta i zvanično postali Izraelska nacija, Dispenzacija je bila gotova.

5) Dispenzacija zakona – ova dispenzacija je trajala skoro 1.500 godina. Počelo je izlaskom, a završilo se Isusovim uskrsnućem. Ovo je naglašeno time što je Bog predao Zakon Mojsiju. Zakon je dat ljudima da im pokaže da onimoraju zavisiti od Boga da ih spasi jer se nisu mogli nadati da će ikada sami biti sveti. Bila je to sezona ogromne simbolike. Žrtve bikova i koza nisu spasile ljude, već su simbolizirale njihovu potrebu za spasenjem od Onoga koji je bio besprijekorno Jagnje i koji je mogao uzeti njihove grijehe.

6) Razvoj milosti – ovo je dispenzacija koja se javlja od Vaskrsenja i nastavlja se danas. Ovo je također poznato kao Crkveno doba. Dispenzacionalisti vjeruju da postoji više od 2.000 godina istorije između 69. i 70. sedmice u Danielsovim proročanstvima. U ovom dobu razumijemo da su Abrahamova djeca svi oni koji imaju vjeru, uključujući i neznabošce. Tek tokom ove Dispenzacije nam je dan Sveti Duh. Većina Dispenzacionalista drži se do Pred-Nevolje i Pre-milenijumskog ushićenja. To znači da će Krist povući vjernike u zrak prije Nevolje i prije hiljadugodišnje Kristove vladavine.

7) Dispenzacija milenijumske vladavine Hrista – ovo počinje porazom Sotone i predstavlja 1000 doslovnih godina mira u kojima će Hrist vladati kao Kralj na zemlji. Nakon 1000 godina, Sotona će biti oslobođen. Ljudi će ga slijediti u velikoj borbi protiv Krista, ali će svi opet biti poraženi. Zatim dolazi konačna presuda. Nakon toga će zemlja i nebo biti uništeni i zamijenjeninovom zemljom i novim nebom. Sotona će tada biti bačen u Ognjeno jezero i tada ćemo uživati ​​u Vječnom Kraljevstvu.

Koji su zavjeti u Bibliji?

1. A) Adamov savez – ovo je sklopljeno između Boga i Adama. Ovaj savez je rekao da će Adam imati večni život zasnovan na njegovoj poslušnosti Bogu.

Postanak 1:28-30 “Bog ih je blagoslovio; i Bog im reče: „Plodite se i množite, napunite zemlju i pokorite je; i vladaj ribama morskim i pticama nebeskim i svim živim bićem što se miče po zemlji.” Tada je Bog rekao: „Evo, dao sam vam svaku biljku koja daje sjeme koja je na površini cijele zemlje, i svako drvo koje ima plodove koje daje sjeme; to će vam biti hrana; i svakoj zvijeri zemaljskoj i svakoj ptici nebeskoj i svemu što se miče po zemlji što ima život, dao sam svaku zelenu biljku za hranu”; i bilo je tako.”

Postanak 2:15 “Tada je Gospod Bog uzeo čovjeka i stavio ga u rajski vrt da ga obrađuje i čuva.”

1. B) Nojev savez – ovo je bio savez sklopljen između Noe i Boga. U ovom savezu Bog je obećao da više nikada neće uništiti zemlju vodom.

Postanak 9:11 “Utvrđujem svoj savez s vama; i svo meso nikada više neće biti istrebljeno vodom potopa, niti će opet biti poplava da uništizemlja."

1. C) Abrahamski savez – ovaj savez je sklopljen između Boga i Abrahama. Bog je obećao da će učiniti Abrahama ocem velikog naroda i da će svi narodi svijeta biti blagoslovljeni kroz njega.

Postanak 12:3 “I blagosloviću one koji te blagosiljaju, a onoga koji te proklinje prokleću. I u tebi će biti blagoslovene sve porodice na zemlji.”

Postanak 17:5 “Neće ti se više zvati Abram, nego će ti se zvati Abraham; Jer sam te učinio ocem mnoštva naroda.”

1. D) Mozaički savez – ovaj savez je sklopljen između Boga i Izraela. Bog je obećao da će biti vjeran Izraelu kao svetoj naciji.

Izlazak 19:6 “i bićeš mi kraljevstvo svećenika i sveti narod.” Ovo su riječi koje ćeš govoriti sinovima Izraelovim.”

1. E) Davidov savez – ovaj savez je sklopljen između Davida i Boga. Bog je obećao da će neko iz Davidove loze zauvek imati na svom prestolu.

2. Samuelova 7:12-13, 16 “Podići ću tvoje potomstvo da te naslijedi, tvoje tijelo i krv, i uspostavit ću njegovo kraljevstvo. On je taj koji će sagraditi kuću za moje Ime. Ja ću uspostaviti tron ​​njegovog kraljevstva zauvek... Tvoja kuća i tvoje kraljevstvo vječno će postojati preda mnom; tvoj će prijesto biti uspostavljen zauvijek.”

1. F) Novi savez – ovosklopljen je savez između Hrista i Crkve. Ovdje nam Krist obećava vječni život po milosti kroz vjeru.

1. Korinćanima 11:25 “Tako je i čašu uzeo poslije večere, govoreći: 'Ova je čaša novi savez u mojoj krvi; činite ovo, koliko god često pijete, u moj spomen.”

Čuveni dispenzacionalisti

• Isaac Watts
• John Nelson Darby
• C.I. Scofield
• E.W. Bullinger
• Lewis Sperry Chafer
• Miles J. Stanford
• Pat Robertson
• John Hagee
• Henry Ironside
• Charles Caldwell Ryrie
• Tim LaHaye
• Jerry B. Jenkins
• Dwight L. Moody
• John Macarthur

Poznati zavjetnici

• John Owen
• Jonathan Edwards
• Robert Rollock
• Heinrich Bullinger
• R.C. Sproul
• Charles Hodge
• A.A. Hodge
• B.B. Warfield
• John Calvin
• Huldrych Zwingli
• Augustin

Razlike Božjih ljudi u teologiji zavjeta i Dispenzacionalizam

Teologija saveza – Prema teologiji saveza, Božji narod je izabran. Oni koje je Bog izabrao da budu Njegov narod. Oni su izabrani pre