Kršćanska vs katolička vjerovanja: (10 epskih razlika koje treba znati)

Kršćanska vs katolička vjerovanja: (10 epskih razlika koje treba znati)
Melvin Allen

Godina je bila 1517, što je prije nešto više od 500 godina. Avgustinski monah i profesor teologije zakucao je svojih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu u Njemačkoj. To je bila akcija koja će pokrenuti protestantsku reformaciju – i promijeniti svijet! Zapravo, od tada stvari više nikada nisu bile iste.

Katolici su odbacili reformaciju, dok su reformatori nastojali da vrate crkvu pravom evanđelju, kako se uči u Bibliji. Do danas ostaju ogromne razlike između protestanata (u daljem tekstu kršćani) i katolika.

Koje su to mnoge razlike između katolika i kršćana? To je pitanje na koje će ovaj post odgovoriti.

Istorija hrišćanstva

Dela 11:26 kažu da su učenici prvi put nazvani hrišćanima u Antiohiji. Kršćanstvo, kakvo danas poznajemo, seže do Isusa i njegove smrti, sahrane, uskrsnuća i uzašašća. Ako bismo morali da pripišemo događaj rođenju crkve, verovatno bismo ukazali na Pedesetnicu. U svakom slučaju, kršćanstvo seže u prvo stoljeće naše ere, sa svojim korijenima u zoru ljudske povijesti.

Povijest katoličke crkve

Katolici tvrde historiju kršćanstva kao isključivo njihovu vlastitu historiju, koja seže do Isusa, Petra, apostola i tako dalje. Riječ katolik znači univerzalni. I Katolička crkva sebe vidi kao jedinu istinsku crkvu. Dakleda se ljudi vjenčaju i naredi im da se uzdržavaju od određenih namirnica koje je Bog stvorio da ih sa zahvalnošću primaju oni koji vjeruju i koji znaju istinu.”

Katolička crkva i kršćanski pogled na Svetu Bibliju

Katolicizam

Vidi_takođe: 25 važnih biblijskih stihova o lovu (da li je lov grijeh?)

Postoje značajne razlike u načinu na koji kršćani i katolici vide Bibliju, kako u stvarni sadržaj Svetog pisma i autoritet Svetog pisma.

Katolici smatraju da je odgovornost crkve da autoritativno i nepogrešivo objavi šta čini Sveto pismo. Oni su 73 knjige proglasili Svetim pismom, uključujući knjige koje kršćani nazivaju apokrifima.

“Zadatak davanja autentičnog tumačenja Riječi Božje, bilo u njenom pisanom obliku ili u obliku Tradicije, je povjeren samo živoj učiteljskoj službi Crkve. Njegov autoritet u ovoj stvari vrši se u ime Isusa Krista,” (KKC par. 85).

Kršćanstvo

Kršćani, na s druge strane, smatraju da crkva posmatra i „otkriva“ – a ne autoritativno odlučuje – koje su knjige nadahnute od Boga i stoga ih treba uključiti u kanon Svetog pisma. Kršćanske Biblije imaju 66 knjiga.

Ali razlike između kršćana i katolika kada je u pitanju Sveto pismo ne završavaju se onim što čini Sveto pismo. Katolici poriču, dok kršćanipotvrditi, pronicljivost, ili jasnoću, Svetog pisma. Odnosno, da je Sveto pismo jasno i razumljivo.

Katolici poriču pronicljivost i insistiraju na tome da se Sveto pismo ne može ispravno razumjeti mimo Učiteljstva Katoličke crkve – da Katolička crkva ima službeno i nepogrešivo tumačenje. Kršćani potpuno odbacuju ovu ideju.

Dalje, katolici ne smatraju Sveto pismo jedinim nepogrešivim autoritetom o vjeri i praksi, kao što to čine kršćani (tj. kršćani potvrđuju Sola Scriptura). Katolički autoritet je kao tronožna stolica: Sveto pismo, tradicija i crkveno učiteljstvo. Sveto pismo je, barem u praksi, kratka noga ove klimave stolice, budući da katolici poriču pronicljivost Svetog pisma i više se oslanjaju na druge dvije “noge” kao svoj nepogrešivi autoritet.

Djela 17: 11 „Ovi su bili plemenitijeg uma od onih u Solunu, jer su s velikom željom primali riječ, svakodnevno ispitujući Sveto pismo da vide da li je to tako.“

Sveta Euharistija / Katolička misa / Transupstancijacija

Katolicizam

U središtu katoličkog bogoslužja je misa ili euharistija. Katolici vjeruju da elementi Večere Gospodnje (vidi Luka 22:14-23) postaju stvarno tijelo i krv Isusa kada svećenik blagosilja elemente tokom mise (iako katolici takođersmatraju da kruh i vino zadržavaju svoje vanjske karakteristike kruha i vina).

Katolici vjeruju da sudjeluju u misi i da uživaju u Kristovoj žrtvi u sadašnjosti. Dakle, Kristova žrtva je stalni a-vremenski čin, koji se donosi u sadašnjost svaki put kada katolik sudjeluje u elementima na misi.

Dalje, budući da su kruh i vino stvarna krv i tijelo Isuse Kriste, katolici vjeruju da je ispravno obožavati ili obožavati same elemente.

KKC 1376 „Trentski sabor rezimira katoličku vjeru izjavom: „Zato što je Krist naš Otkupitelj rekao da je zaista njegovo tijelo on je prinosio pod vrstom hleba, oduvek je bilo uverenje Crkve Božije, i ovaj sveti Sabor sada ponovo izjavljuje, da se posvećenjem hleba i vina vrši promena celokupne supstance hleba. u suštinu tijela Krista našeg Gospodina i od cijele tvari vina u suštinu njegove krvi. Ovu promjenu sveta Katolička Crkva je prikladno i ispravno nazvala transupstancijacijom.”

Kršćanstvo

Kršćani prigovaraju ovome kao grubom pogrešnom razumijevanju Isusove upute u vezi s Gospodnjom večerom. Večera Gospodnja ima za cilj da nas podseti na Isusa i njegovu žrtvu, i da je Hristova žrtva bila „jednom za svagda” (vidi Hebrejima10:14) i dovršen je u historiji na Kalvariji.

Kršćani dalje prigovaraju da je ova praksa opasno bliska, ako ne i direktnoj, idolopoklonstvu.

Hebrejima 10:12-14 “Ali kada Krist je za sva vremena prinio jednu jedinu žrtvu za grijehe, sjeo je s desne strane Boga, 13 čekajući od tog vremena dok njegovi neprijatelji ne postanu podnožje nogama njegovim. 14 Jer jednom je prinosom usavršio za sva vremena one koji se posvećuju.”

Je li Petar bio prvi papa?

Katolici iznose istorijski sumnjivu tvrdnju da se sukcesija papstva može pratiti sve do apostola Petra. Oni dalje tvrde da je Petar prvi papa. Većina ove doktrine zasniva se na pogrešnom razumijevanju odlomaka kao što je Matej 16:18-19, kao i crkvene istorije nakon 4. stoljeća.

Međutim, kršćani prigovaraju da se funkcija papinstva nigdje ne spominje u Svetom pismu i stoga nije legitimna služba crkve. Nadalje, složena i precizna hijerarhija crkvenog vodstva koju koristi Katolička crkva također potpuno nedostaje u Bibliji.

Da li su katolici kršćani?

Katolici pogrešno shvaćaju evanđelje, miješaju djela s vjerom (a čak pogrešno razumiju prirodu vjere) i ističu za spas mnoge stvari o kojima Sveto pismo ništa ne govori. Teško je zamisliti da apromišljeni katolik, koji se iskreno zalaže za učenje katoličke crkve, također može vjerovati samo u Krista za spasenje. Naravno, vjerovatno ima mnogo onih koji bi sebe opisali kao katolike koji, u stvari, vjeruju u pravo evanđelje. Ali to bi bili izuzeci, a ne pravilo.

Stoga, moramo zaključiti da katolici nisu pravi kršćani.

oni svu crkvenu istoriju (sve do protestantske reformacije) vide kao istoriju katoličke crkve.

Međutim, hijerarhija Katoličke crkve, sa rimskim biskupom kao papom, seže tek u 4. st. i cara Konstantina (bez obzira na sumnjive katoličke istorijske tvrdnje). I veliki broj definirajućih doktrina Katoličke crkve datira daleko nakon 1. stoljeća, u srednji i novi vijek (npr.: marijanske doktrine, čistilište, papska nepogrešivost itd.).

Tek je Tridentski sabor (16. stoljeće), također poznat kao kontrareformacija, je Katolička crkva definitivno i službeno odbacila mnoge središnje elemente pravog evanđelja, kako se uči u Svetom pismu (npr. da je spasenje samo vjerom).

Dakle, mnoge od razlika današnje Katoličke crkve (odnosno načina na koje se Katolička crkva razlikuje od kršćanskih tradicija) sežu tek u 4., 11. i 16. stoljeće (pa čak i novije).

Vidi_takođe: 25 važnih biblijskih stihova o ateizmu (moćne istine)

Jesu li katolici i kršćani isto?

Kratak odgovor je ne. Kršćani i katolici imaju mnogo toga zajedničkog. Oba potvrđuju božanstvo i gospodstvo Isusa Krista, trojedinu prirodu Boga, da je čovjek stvoren na sliku Božju. Oba potvrđuju da je čovjek vječan i da postoji doslovni raj i doslovni pakao.

Obojica potvrđuju veći dio istog Svetog pisma (iako postoje specifičnirazlike navedene u nastavku). Dakle, postoji mnogo sličnosti između katolika i kršćana.

Međutim, i oni imaju mnogo razlika.

Katolički vs kršćanski pogled na spasenje

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je spas samo vjerom u Krista (Sola Fide i Sola Christus). Efežanima 2:8-9, kao i cijela knjiga Galatima, govore da je spasenje odvojeno od djela. Osoba je opravdana samo vjerom (Rimljanima 5:1). Naravno, prava vjera proizvodi dobra djela (Jakovljeva 2:14-26). Ali djela su plod vjere, a ne ili zaslužna osnova spasenja.

Rimljanima 3:28 “Jer tvrdimo da je osoba opravdana vjerom bez djela zakona.”

Katolicizam

Katolici vjeruju da je spasenje višestruko i dolazi kroz krštenje, vjeru, dobra djela i ostanak u stanju milosti ( tj. biti u dobrom stanju kod Katoličke crkve i učestvovati u sakramentima). Opravdanje nije forenzička izjava napravljena na temelju vjere, već vrhunac i napredak gore navedenih elemenata.

9. kanon – „Ako neko kaže da se samo vjerom opravdava bezbožnik; neka je proklet.”

Katoličko protiv kršćanskog pogleda na krštenje

Kršćanstvo

Kršćani smatraju da je krštenje simbolična ceremonija koja treba da pokaže avera osobe u Hrista i njena ili njena identifikacija sa Hristom u njegovoj smrti, sahrani i vaskrsenju. Krštenje nije samo po sebi spasonosni čin. Umjesto toga, krštenje ukazuje na spasonosno djelo Isusa Krista na križu.

Efežanima 2:8-9 „Jer ste milošću spaseni kroz vjeru, i to ne od vas samih; to je dar Božji, 9 ne od djela, da se ko ne hvali.”

Katolicizam

Katolici drže to krštenje je sredstvo milosti koje čisti osobu od istočnog grijeha i predstavlja spasonosni čin. Novorođenče se, osim od vjere, čisti od grijeha i krštenjem dovodi u prijateljstvo s Bogom, prema katoličkoj teologiji i praksi.

KKC 2068 – „Trentski sabor uči da su deset zapovijedi obavezne za kršćane i da ih je opravdani čovjek i dalje dužan zadržati. Svi ljudi mogu postići spasenje kroz vjeru, krštenje i obdržavanje zapovijedi.”

Molitva svecima

Kršćanstvo

Namaz je ibadet. Mi samo treba da obožavamo Boga. Kršćani vjeruju da se trebamo moliti Bogu, kao što nam je Isus uputio (vidi Matej 6:9-13 za npr.). Kršćani ne vide nikakvo biblijsko opravdanje za molitvu pokojnicima (čak i pokojnim kršćanima), a mnogi vide ovu praksu kao opasno blisku nekromantiji, koju Sveto pismo zabranjuje.

Otkrivenje 22: 8-9 “Ja,Johne, ja sam taj koji je čuo i vidio sve ove stvari. I kad sam ih čuo i vidio, pao sam da se poklonim nogama anđela koji mi ih je pokazao. 9 Ali on je rekao: „Ne, ne obožavaj me. Ja sam Božji sluga, kao i vi i vaša braća proroci, kao i svi koji slušaju ono što je napisano u ovoj knjizi. Klanjajte se samo Bogu!“

Katolicizam

Katolici, s druge strane, vjeruju da je velika vrijednost molitve preminulim kršćanima; da su preminuli kršćani u poziciji da posreduju kod Boga u ime živih.

KKC 2679 – „Marija je savršeni Orans (molitva), lik Crkve. Kada joj se molimo, mi se s njom pridržavamo plana Oca, koji šalje svog Sina da spasi sve ljude. Poput ljubljenog učenika primamo Isusovu majku u naše domove, jer je ona postala majka svih živih. Možemo se moliti sa njom i sa njom. Molitva Crkve je podržana Marijinom molitvom i sjedinjena s njom u nadi.”

Idolopoklonstvo

Katolicizam

I katolici i kršćani bi se složili da je obožavanje idola grešno. I katolici se ne bi složili s optužbama koje su mnogi kršćani iznijeli za idolopoklonstvo u vezi s katoličkim statuama, relikvijama, pa čak i katoličkim pogledom na euharistiju. Međutim, klanjanje slikama je oblik obožavanja.

KKC 721 „Marija, presveta Bogorodica, jeremek djelo poslanja Sina i Duha u punini vremena.”

Kršćanstvo

Kršćani, s druge strane, smatraju ove stvari su opasno blizu, ako ne i otvorenog, idolopoklonstvu. Nadalje, obožavanje elemenata euharistije vide kao idolopoklonstvo jer kršćani odbacuju katoličku doktrinu transupstancijacije – da elementi postaju stvarna krv i tijelo Isusa. Dakle, obožavanje elemenata nije zapravo obožavanje Isusa Krista.

Izlazak 20:3-5 “Nemoj imati drugih bogova osim mene. 4 „Ne pravi sebi klesanog lika, niti bilo kakvog obličja bilo čega što je na nebu gore, ili što je na zemlji dolje, ili što je u vodi ispod zemlje. 5 Ne klanjaj im se niti im služi, jer ja, Gospod, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran, koji pogađam bezakonje očeva na djeci do trećeg i četvrtog koljena onih koji me mrze.”

Da li je čistilište u Bibliji? Uspoređujući život nakon smrti između katolicizma i kršćanstva

kršćanstvo

Kršćani vjeruju da postoji doslovno nebo i doslovno pakao. Da kada vjernici umru, odmah idu u Kristovo prisustvo i vječno će boraviti na Novom Nebu i Novoj Zemlji. I da oni koji izginu u nevjeri odu na mjesto mučenja, i da će vječno boraviti daleko od prisustvaBog u Ognjenom jezeru (Vidi Filipljanima 1:23, 1. Korinćanima 15:20-58, Otkrivenje 19:20, 20:5, 10-15; 21:8, itd.).

Jovan 5 :24 “Zaista, zaista, kažem vam, ko sluša moju riječ i vjeruje onome koji me posla ima život vječni. On ne dolazi na sud, nego je prešao iz smrti u život.”

Katolicizam

Katolici vjeruju da oni koji umru u prijateljstvu sa Bog ili ide direktno na nebo ili na mjesto koje se zove Čistilište radi daljeg pročišćenja kroz bol. Koliko dugo će osoba izdržati Čistilište nije sigurno i zavisi od mnogih faktora, uključujući molitve i oproste živih u njihovo ime.

Oni koji umru dok su u neprijateljstvu sa Bogom idu direktno u pakao.

Trentinski simbol vjerovanja, Pija IV, 1564. godine “Stalno držim da postoji Čistilište i da se dušama koje su u njemu zatočene pomažu pravo glasa vjernika.”

Pokora / Ispovijedanje grijeha svećeniku

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da postoji jedan posrednik između Boga i čovjeka – naime, Isus (1. Timoteju 2 :5). Nadalje, kršćani vjeruju da je jednokratna žrtva Isusa Krista potpuno dovoljna da pokrije grijehe kršćana (grijehe prošlosti, sadašnjosti i budućnosti). Nema dalje potrebe za odrješenjem od svećenika. Krist je dovoljan.

1 Timoteju 2:5 „Jer jedan je Bog, i jedan je posrednik između Boga i ljudi, čovjek KristIsuse.”

Katolicizam

Katolici vjeruju u potrebu priznanja grijeha svećeniku, koji ima delegiranu moć odrješenja. Nadalje, pokora bi mogla biti neophodna da bi se poništili neki grijesi. Dakle, oproštenje grijeha nije zasnovano samo na pomirenju Isusa Krista, već, u velikoj mjeri, na djelima skrušenosti od strane grešnika.

KKC 980 – „Kroz sakrament pokore kršteni se mogu pomiriti s Bogom i sa Crkvom: pokoru su sveti oci s pravom nazvali „mukotrpnom vrstom krštenja“. Ovaj sakrament pokore je neophodan za spasenje onima koji su pali nakon krštenja, kao što je krštenje neophodno za spasenje onih koji još nisu preporođeni.”

Sveštenici

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je Krist Veliki Prvosveštenik (Hebrejima 4:14) i da je levitsko sveštenstvo u Starom zavjetu Kristova sjena . To nije kancelarija koja se nastavlja u crkvi. Kršćani odbacuju katoličko sveštenstvo kao nebiblijsko.

Hebrejima 10:19–20 „Zato, braćo, pošto imamo pouzdanja da uđemo u sveta mjesta krvlju Isusovom, 20 novim i živim putem koji je otvorio za nas kroz zavjesu, to jest kroz njegovo tijelo.”

Katolicizam

Katolici vide sveštenstvo kao jedan od svetih redova Crkva stoga podržava legitimitetsvećeništva kao službe u crkvi.

KKC 1495 “Samo svećenici koji su primili sposobnost odrješenja od autoriteta Crkve mogu opraštati grijehe u ime Kristovo.”

Celibat svećenika

Katolicizam

Većina katolika smatra da bi svećenici trebali ostati neoženjeni (iako, u nekim katoličkim obredima, svećenicima je dozvoljeno da se vjenčaju) kako bi se svećenik mogao usredotočiti na Božje djelo.

KKC 1579 „Svi zaređeni službenici Latinske Crkve, s izuzetkom stalnih đakona, obično se biraju između ljudi vjere koji žive u celibatu i koji namjeravaju ostati u celibatu “zarad kraljevstva nebeskog”. Pozvani da se nepodijeljenim srcem posvete Gospodinu i "poslovima Gospodnjim", oni se potpuno predaju Bogu i ljudima. Celibat je znak ovog novog života u čiju je službu posvećen služitelj Crkve; prihvaćen radosnim srcem celibat blistavo objavljuje Kraljevstvo Božju.”

Kršćanstvo

Kršćani smatraju da biskupi/nadglednici/pastiri itd. , može stupiti u brak prema 1. Timoteju 3:2 (et.al.).

1 Timoteju 4:1-3 „Duh jasno kaže da će u kasnijim vremenima neki napustiti vjeru i slijediti duhove varalice i stvari poučeni od demona. 2 Takva učenja dolaze od licemjernih lažova, čija je savjest spržena kao usijano gvožđe. 3 Zabranjuju




Melvin Allen
Melvin Allen
Melvin Alen je strastveni vernik u Božju reč i predani proučavalac Biblije. Sa više od 10 godina iskustva služenja u raznim službama, Melvin je razvio duboko uvažavanje transformativne moći Svetog pisma u svakodnevnom životu. Diplomirao je teologiju na uglednom kršćanskom koledžu, a trenutno pohađa magisterij iz biblijskih studija. Kao autor i bloger, Melvinova misija je pomoći pojedincima da bolje razumiju Sveto pismo i primjenjuju bezvremenske istine u svom svakodnevnom životu. Kada ne piše, Melvin uživa provoditi vrijeme sa svojom porodicom, istražujući nova mjesta i sudjelujući u društvenom radu.