Kršćanska naspram katoličkih vjerovanja: (10 epskih razlika koje treba znati)

Kršćanska naspram katoličkih vjerovanja: (10 epskih razlika koje treba znati)
Melvin Allen

Bila je 1517. godina, što je prije nešto više od 500 godina. Augustinski redovnik i profesor teologije pribio je svojih 95 teza na vrata crkve u Wittenbergu u Njemačkoj. To je bila akcija koja će pokrenuti protestantsku reformaciju – i promijeniti svijet! Zapravo, od tada stvari nikada nisu bile iste.

Katolici su odbacili reformaciju, dok su reformatori nastojali vratiti crkvu pravom evanđelju, kako ga uči Biblija. Do danas postoje ogromne razlike između protestanata (u daljnjem tekstu kršćani) i katolika.

Koje su to mnoge razlike između katolika i kršćana? To je pitanje na koje će odgovoriti ovaj post.

Povijest kršćanstva

Djela 11:26 kažu da su učenici prvi put nazvani kršćanima u Antiohiji. Kršćanstvo, kakvo ga danas poznajemo, seže do Isusa i njegove smrti, pokopa, uskrsnuća i uzašašća. Ako bismo morali pripisati događaj rođenju crkve, vjerojatno bismo ukazali na Pedesetnicu. U svakom slučaju, kršćanstvo seže u prvo stoljeće nove ere, a njegovi korijeni sežu u praskozorje ljudske povijesti.

Povijest Katoličke crkve

Katolici tvrde povijest kršćanstva kao isključivo njihovu vlastitu povijest, sve do Isusa, Petra, apostola i tako dalje. Riječ katolik znači sveopći. A Katolička crkva sebe vidi kao jedinu pravu crkvu. Takožene i žene i naredi im da se uzdržavaju od određene hrane, koju je Bog stvorio da je primaju sa zahvalnošću oni koji vjeruju i koji poznaju istinu.”

Katolička crkva i kršćanski pogled na Sveto pismo

Katolicizam

Postoje značajne razlike u načinu na koji kršćani i katolici vide Bibliju, kako u stvarni sadržaj Svetog pisma i autoritet Svetog pisma.

Katolici drže da je odgovornost crkve da autoritativno i nepogrešivo objavi što čini Sveto pismo. Proglasili su 73 knjige Svetim pismom, uključujući knjige koje kršćani nazivaju apokrifima.

“Zadatak davanja autentičnog tumačenja Riječi Božje, bilo u pisanom obliku ili u obliku Predaje, je povjeren jedino živoj učiteljskoj službi Crkve. Njegov autoritet u ovom pitanju ostvaruje se u ime Isusa Krista,” (KKC par. 85).

Kršćanstvo

Kršćani, na s druge strane, smatrajte da crkva promatra i "otkriva" - a ne autoritativno odlučuje - koje su knjige nadahnute od Boga i stoga ih treba uključiti u kanon Svetoga pisma. Kršćanske Biblije imaju 66 knjiga.

Ali razlike između kršćana i katolika kada je riječ o Svetom pismu ne završavaju s onim što čini Sveto pismo. Katolici niječu, dok kršćanipotvrđuju pronicljivost ili jasnoću Svetoga pisma. To jest, da je Sveto pismo jasno i razumljivo.

Katolici poriču jasnoću i inzistiraju na tome da se Sveto pismo ne može ispravno razumjeti bez Učiteljstva Katoličke crkve – da Katolička crkva ima službeno i nepogrešivo tumačenje. Kršćani u potpunosti odbacuju ovu ideju.

Nadalje, katolici ne smatraju Sveto pismo jedinim nepogrešivim autoritetom za vjeru i praksu, kao što to čine kršćani (tj. kršćani potvrđuju Sola Scriptura). Katolički autoritet je poput stolice s tri noge: Sveto pismo, tradicija i crkveno učiteljstvo. Sveto pismo je, barem u praksi, kratka noga ove klimave stolice, budući da katolici poriču jasnoću Pisma i više se oslanjaju na druge dvije "noge" kao svoj nepogrešivi autoritet.

Djela 17: 11 “Ovi bijahu plemenitiji od onih u Solunu, jer su riječ primili s velikom revnošću, svaki dan ispitujući Pisma da vide je li to tako.”

Sveta Euharistija / Katolička misa / Transupstancijacija

Katolicizam

U središtu katoličkog bogoslužja je misa ili euharistija. Katolici vjeruju da elementi Večere Gospodnje (vidi Luka 22:14-23) postaju stvarno tijelo i krv Isusova kada svećenik blagoslovi elemente tijekom mise (iako katolici takođersmatraju da kruh i vino zadržavaju svoje vanjske karakteristike kruha i vina).

Sudjelujući u misi, katolici vjeruju da sudjeluju i uživaju u Kristovoj žrtvi u sadašnjosti. Dakle, Kristova žrtva je trajni a-vremenski čin, doveden u sadašnjost svaki put kada katolik blaguje elemente na misi.

Nadalje, budući da su kruh i vino stvarna krv i tijelo Isuse Kriste, katolici vjeruju da je ispravno obožavati ili štovati same elemente.

KKC 1376 “Trentinski koncil sažima katoličku vjeru izjavljujući: “Budući da je Krist naš Otkupitelj rekao da je doista njegovo tijelo prinosio je pod vidom kruha, to je uvijek bilo uvjerenje Crkve Božje, a ovaj sveti Sabor sada ponovno izjavljuje, da se posvetom kruha i vina događa promjena cijele tvari kruha. u supstancu tijela Krista Gospodina našega i svu supstancu vina u supstancu njegove krvi. Ovu je promjenu sveta Katolička crkva prikladno i ispravno nazvala transsupstancijacijom.”

Kršćanstvo

Kršćani prigovaraju ovome kao velikom nerazumijevanju Isusove upute o Gospodnjoj večeri. Večera Gospodnja ima za cilj podsjetiti nas na Isusa i njegovu žrtvu, te da je Kristova žrtva bila "jednom zauvijek" (vidi Hebrejima10:14) i dovršen je u povijesti na Kalvariji.

Kršćani nadalje prigovaraju da je ova praksa opasno blizu, ako ne i izravnom, idolopoklonstvu.

Hebrejima 10:12-14 “Ali kada Krist je prinio za sva vremena jednu jedinu žrtvu za grijehe, sjeo je zdesna Bogu, 13 čekajući od tada dok njegovi neprijatelji ne postanu podnožje nogama njegovim. 14 Jer jednim je prinosom za sva vremena usavršio one koji se posvećuju.”

Vidi također: 30 važnih biblijskih stihova o milosti (Božja milost i milosrđe)

Je li Petar bio prvi papa?

Katolici iznose povijesno dvojbenu tvrdnju da se nasljedstvo papinstva može pratiti sve do apostola Petra. Oni nadalje tvrde da je Petar prvi papa. Većina ove doktrine temelji se na pogrešnom razumijevanju odlomaka poput Mateja 16:18-19, kao i crkvene povijesti nakon 4. stoljeća.

Međutim, kršćani prigovaraju da se služba papinstva nigdje ne spominje u Svetom pismu i stoga nije legitimna služba crkve. Nadalje, složena i precizna hijerarhija crkvenog vodstva koju koristi Katolička crkva također u potpunosti nedostaje u Bibliji.

Jesu li katolici kršćani?

Katolici pogrešno shvaćaju evanđelje, miješaju djela s vjerom (čak i krivo shvaćaju prirodu vjere) i ističu za spasenje mnoge stvari o kojima Sveto pismo ne govori ništa. Teško je zamisliti da apromišljeni katolik, koji iskreno prihvaća učenje katoličke crkve, također se može pouzdati samo u Krista za spasenje. Naravno, vjerojatno ima mnogo onih koji bi sebe opisali kao katolike koji se zapravo pouzdaju u pravo evanđelje. Ali to bi bile iznimke, a ne pravilo.

Stoga moramo zaključiti da katolici nisu pravi kršćani.

svu crkvenu povijest (sve do protestantske reformacije) vide kao povijest katoličke crkve.

Međutim, hijerarhija katoličke crkve, s rimskim biskupom kao papom, seže tek u 4. stoljeće i cara Konstantina (usprkos dvojbenim katoličkim povijesnim tvrdnjama). I veliki broj definirajućih doktrina Katoličke crkve datira daleko nakon 1. stoljeća, u srednji i moderni vijek (npr.: Marijanske doktrine, Čistilište, papina nepogrešivost itd.).

Tek do Tridentski koncil (16. stoljeće), također poznat kao protureformacija, je li Katolička crkva definitivno i službeno odbacila mnoge središnje elemente pravog evanđelja, kako se uči u Svetom pismu (npr. da je spasenje jedino po vjeri).

Dakle, mnoge razlike današnje Katoličke crkve (tj. načini na koje se Katolička crkva razlikuje od kršćanskih tradicija) sežu tek u 4., 11. i 16. stoljeće (pa čak i novije).

Jesu li katolici i kršćani isti?

Kratak odgovor je ne. Kršćani i katolici imaju mnogo toga zajedničkog. Oba potvrđuju božanstvo i gospodstvo Isusa Krista, trojstvenu prirodu Boga, da je čovjek stvoren na sliku Božju. Oba potvrđuju da je čovjek vječan i da postoje doslovni raj i doslovni pakao.

Obojica potvrđuju većinu istih biblijskih stihova (iako postoje određenirazlike navedene u nastavku). Dakle, postoji mnogo sličnosti između katolika i kršćana.

Međutim, oni imaju i mnogo razlika.

Katoličko naspram kršćanskog pogleda na spasenje

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je spasenje jedino vjerom u Krista (Sola Fide i Sola Christus). Efežanima 2:8-9, kao i cijela poslanica Galaćanima, tvrde da je spasenje odvojeno od djela. Osoba se opravdava samo vjerom (Rimljanima 5,1). Naravno, prava vjera proizvodi dobra djela (Jakovljeva 2:14-26). Ali djela su plod vjere, a ne zaslužni temelj spasenja.

Rimljanima 3:28 “Jer mi tvrdimo da se čovjek opravdava vjerom bez djela zakona.”

Katolicizam

Katolici vjeruju da je spasenje višestruko i dolazi kroz krštenje, vjeru, dobra djela i ostanak u stanju milosti ( tj. biti u dobrom položaju kod Katoličke crkve i sudjelovati u sakramentima). Opravdanje nije forenzička izjava temeljena na vjeri, već kulminacija i napredak gore navedenih elemenata.

Kanon 9 – “Ako tko rekne da se bezbožnik opravdava samo vjerom; neka je proklet.”

Katoličko naspram kršćanskog pogleda na krštenje

Kršćanstvo

Kršćani drže da je krštenje simbolična ceremonija koja ima za cilj pokazati avjera osobe u Krista i njezino poistovjećivanje s Kristom u njegovoj smrti, pokopu i uskrsnuću. Krštenje samo po sebi nije spasonosni čin. Umjesto toga, krštenje ukazuje na spasiteljsko djelo Isusa Krista na križu.

Efežanima 2:8-9 “Jer milošću ste spašeni po vjeri, i to ne od sebe; to je dar Božji, 9 ne od djela, da se nitko ne hvali.”

Katolicizam

Katolici drže da krštenje je sredstvo milosti koje čisti čovjeka od istočnog grijeha, te je spasonosno djelo. Dijete se, osim vjere, čisti od grijeha i dovodi u prijateljstvo s Bogom putem krštenja, prema katoličkoj teologiji i praksi.

KKC 2068 – „Trentinski koncil uči da su Deset zapovijedi obvezujuće za kršćane. a da ih je opravdani čovjek i dalje dužan držati. Svi ljudi mogu postići spasenje vjerom, krštenjem i obdržavanjem zapovijedi.”

Molitva svecima

Kršćanstvo

Namaz je ibadet. Trebamo samo štovati Boga. Kršćani vjeruju da se trebamo moliti Bogu, prema Isusovim uputama (vidi Matej 6:9-13 za npr.). Kršćani ne vide nikakvo biblijsko opravdanje za molitvu preminulima (čak ni preminulim kršćanima), a mnogi ovu praksu vide kao opasno blisku nekromanciji, koju zabranjuje Sveto pismo.

Otkrivenje 22: 8-9 „Ja,Ivane, ja sam onaj koji je čuo i vidio sve ove stvari. I kad sam ih čuo i vidio, pao sam ničice da se poklonim pred noge meleka koji mi ih je pokazao. 9 Ali on je rekao: “Ne, nemojte mi se klanjati. Ja sam Božji sluga, kao i ti i tvoja braća proroci, kao i svi koji se pokoravaju onome što je napisano u ovoj knjizi. Samo Bogu se klanjaj!”

Katolicizam

Katolici, s druge strane, vjeruju da postoji velika vrijednost molitve za preminule kršćane; da su preminuli kršćani u poziciji zagovarati kod Boga u korist živih.

KKC 2679 – “Marija je savršeni Orans (molitelj), lik Crkve. Kad joj se molimo, s njom pristajemo uz naum Oca koji šalje svoga Sina da spasi sve ljude. Poput ljubljenog učenika primamo Isusovu majku u svoje domove, jer je ona postala majka svih živih. Možemo se moliti s njom i s njom. Molitva Crkve podupire se Marijinom molitvom i sjedinjuje s njom u nadi.”

Štovanje idola

Katolicizam

I katolici i kršćani složit će se da je štovanje idola grešno. A katolici se ne bi složili s optužbama mnogih kršćana za idolopoklonstvo u vezi s katoličkim kipovima, relikvijama, pa čak i katoličkim pogledom na euharistiju. Međutim, klanjanje slikama je oblik bogoslužja.

KKC 721 “Marija, presveta uvijek djevičanska Majka Božja, jeremek djelo poslanja Sina i Duha u punini vremena.”

Kršćanstvo

Kršćani, s druge strane, gledaju ove stvari opasno su blizu, ako ne i izravnom, idolopoklonstvu. Nadalje, obožavanje elemenata Euharistije vide kao idolopoklonstvo budući da kršćani odbacuju katoličku doktrinu transsupstancijacije – da elementi postaju stvarna krv i tijelo Isusa. Stoga obožavanje elemenata nije stvarno obožavanje Isusa Krista.

Izlazak 20:3-5 “Nemoj imati drugih bogova uz mene. 4 “Ne pravi sebi rezana lika niti ikakva lika onoga što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodi pod zemljom. 5 Ne klanjaj im se niti im služi, jer ja, Gospodin, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran, koji kažnjavam krivnju očeva na djeci do trećeg i četvrtog koljena onih koji me mrze.”

Je li čistilište u Bibliji? Usporedba života nakon smrti između katolicizma i kršćanstva

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da postoji doslovno nebo i doslovno pakao. Da kada vjernici umru, odmah idu u Kristovu prisutnost i vječno će prebivati ​​na Novom nebu i Novoj zemlji. I da oni koji propadnu u nevjeri odu na mjesto muke, i da će vječno boraviti daleko od prisutnostiBog u ognjenom jezeru (Vidi Filipljanima 1:23, 1. Korinćanima 15:20-58, Otkrivenje 19:20, 20:5, 10-15; 21:8, itd.).

Ivan 5 :24 Zaista, zaista, kažem vam, tko sluša moju riječ i vjeruje onome koji me posla, ima život vječni. On ne dolazi na sud, nego je prešao iz smrti u život.”

Katolicizam

Katolici vjeruju da oni koji umru u prijateljstvu s Bog ili ide izravno na nebo ili na mjesto koje se zove Čistilište radi daljnjeg pročišćavanja kroz bol. Koliko dugo će osoba izdržati čistilište nije sigurno i ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući molitve i oproste živima u njihovu korist.

Oni koji umru dok su u neprijateljstvu s Bogom idu izravno u pakao.

Trentinsko vjerovanje Pija IV., 1564. godine po Kr. “Neprestano držim da postoji čistilište i da se dušama koje su u njemu zatočene pomaže pravo glasa vjernika.”

Pokora / ispovijedanje grijeha svećeniku

Kršćanstvo

Vidi također: 25 epskih biblijskih stihova o međusobnom ohrabrivanju (svakodnevno)

Kršćani vjeruju da postoji jedan posrednik između Boga i čovjeka – naime Isus (1. Timoteju 2. :5). Nadalje, kršćani vjeruju da je jednokratna žrtva Isusa Krista potpuno dovoljna da pokrije grijehe kršćanina (grijehe prošlosti, sadašnjosti i budućnosti). Više nema potrebe za odrješenjem od svećenika. Krist je dovoljan.

1. Timoteju 2:5 “Jer jedan je Bog i jedan je posrednik između Boga i ljudi, čovjek KristIsus.”

Katolicizam

Katolici vjeruju u potrebu ispovijedanja grijeha svećeniku, koji ima delegiranu moć odrješenja. Nadalje, pokora bi mogla biti potrebna da se ponište neki grijesi. Dakle, oproštenje grijeha ne temelji se samo na pomirenju Isusa Krista, već, u velikoj mjeri, na djelima kajanja grešnika.

KKC 980 – “Sakrament pokore je krštenik se može pomiriti s Bogom i s Crkvom: pokoru su sveti Oci s pravom nazvali "mukotrpnom vrstom krštenja". Ovaj sakrament pokore potreban je za spasenje onima koji su nakon krštenja pali, kao što je krštenje potrebno za spasenje onima koji se još nisu ponovno rodili.”

Svećenici

Kršćanstvo

Kršćani vjeruju da je Krist Veliki Veliki svećenik (Hebrejima 4:14) i da je levitsko svećenstvo u Starom zavjetu sjena Krista . To nije služba koja se nastavlja u crkvi. Kršćani odbacuju katoličko svećeništvo kao nebiblijsko.

Hebrejima 10,19–20 “Stoga, braćo, budući da imamo pouzdanje ući u svetinju po krvi Isusovoj, 20 novim i živim putem koji je otvorio za nas kroz zastor, to jest kroz njegovo tijelo.”

Katolicizam

Katolici vide svećeništvo kao jedan od svetih redova Crkva stoga podržava legitimitetsvećeništva kao službe u Crkvi.

KKC 1495 “Samo svećenici koji su primili moć odrješenja od autoriteta Crkve mogu opraštati grijehe u ime Kristovo.”

Celibat svećenika

Katolicizam

Većina katolika smatra da bi svećenici trebali ostati neoženjeni (iako, u nekim katoličkim obredima, svećenicima je dopušteno ženiti se) kako bi se svećenik mogao usredotočiti na Božje djelo.

KKC 1579 “Svi zaređeni službenici Latinske Crkve, s iznimkom stalnih đakona, obično se biraju među ljudima vjere koji žive u celibatu i koji namjeravaju ostati u celibatu "radi kraljevstva nebeskog". Pozvani da se nepodijeljenim srcem posvete Gospodinu i "poslovima Gospodnjim", oni se posve predaju Bogu i ljudima. Celibat je znak ovog novog života čijoj je službi posvećen službenik Crkve; prihvaćen s radosnim srcem celibat blistavo naviješta Božju vladavinu.”

Kršćanstvo

Kršćani drže da biskupi/nadglednici/pastiri itd. , mogu se vjenčati prema 1. Timoteju 3:2 (et.al.).

1. Timoteju 4:1-3 “Duh jasno govori da će u kasnijim vremenima neki napustiti vjeru i slijediti prijevarne duhove i stvari poučeni demonima. 2 Takva učenja dolaze od licemjernih lažljivaca, čija je savjest pečena kao užarenim željezom. 3 Oni zabranjuju




Melvin Allen
Melvin Allen
Melvin Allen strastveni je vjernik Božje riječi i predani proučavatelj Biblije. S više od 10 godina iskustva služenja u raznim službama, Melvin je razvio duboko cijenjenje transformativne moći Pisma u svakodnevnom životu. Diplomirao je teologiju na uglednom kršćanskom fakultetu, a trenutno je na magisteriju biblijskih znanosti. Kao autora i blogera, Melvinova misija je pomoći pojedincima da bolje razumiju Sveto pismo i primijene bezvremene istine u svakodnevnom životu. Kada ne piše, Melvin uživa provoditi vrijeme sa svojom obitelji, istražujući nova mjesta i angažirajući se u društveno korisnom radu.